Streličasta žutilovka
Genista sagittalis
Karakteristike
Streličasta žutilovka (Genista sagittalis L.) je listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljike su jednostavne, uspravne, polegnute ili uzdižuće, jednostavne ili slabo razgranate, okriljene i dlakave, visoke i široke 10-30 cm. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni do kopljasti, ušiljeni, cjeloviti, dugi 1-2 cm, široki oko 0,5 cm, tamnozeleni, u početku su meko dlakavi, kasnije ogole. Cvjetovi su dvospolni, žuti, dugi oko 1-1,5 cm, gusto su po 5-15 skupljeni u vršne grozdaste cvatove. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je dvousnata, cjevasta, duga 5-8 mm, meko dlakava, ima ušiljene zupce do pole urezane. Vjenčić je leptirast, gornja latica je široko jajasta i najčešće dlakava. Prašnika ima deset, tučak je jedan. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je spljoštena, kratko dlakava, maslinastozelena mahuna dužine 1-2 cm, široka oko 5 mm, sadrži 2-8 ovalnih, sjajno maslinastozelenih sjemenki. Dozrijeva u kolovozu.
Stanište
Rasprostranjena je u cijeloj Europi izuzev krajnjeg sjevera. Raste na sunčanim, umjereno toplim staništima, na propusnim, pjeskovitim i siromašnijim tlima, nalazi se na pašnjacima, uz putove i rubove šuma. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeta.
Etimologija
Latinski naziv roda Genista nepoznatog je porijekla, moguće da potječe od keltske riječi gen (mali šib). Ime vrste sagittalis znači streličast.[1] Na stranim jezicima nazivi su arrow broon (eng.), Geflügelter Ginster (njem.), genêt à tiges ailées, genêt sagitté (fr.), ginestra alata (tal.), navadna prevezanka, krilata košeničica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
