Velika žutilovka Genista tinctoria

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Vrsta:
Genista tinctoria
Sinonimi:
Genista sibirica L., Cytisus tinctoria (L.) Vis., Genista elatior Koch

Karakteristike

Velika žutilovka ili bojadisarska žutilovka (Genista tinctoria L.) je listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljike su razgranate, uspravne, šibolike, guste, nemaju trnove, u donjem dijelu su drvenaste, narastu do 60 cm visine. Korijenski sustav je dobro razvijen. Kora je tanka, zelena i uzdužno izbrazdana. Pupovi su naizmjenični i sitni. Listovi su naizmjenični, jednostavni, izduženi, dugi oko 1-3 cm, široki do 1 cm, ušiljenog vrha, cjelovitih rubova, gotovo su sjedeći, na rubu i uz glavnu žilu na donjoj strani fino dlakavi, na licu tamnozeleni i goli, naličje im je svjetlije. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, dugi 2-6 cm, na sitnoj stapci dugoj tek 1-2 mm, skupljeni su na vrhovima grana u grozdaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, čaška je zvonasta, dvousnata, duga 3-7 mm, gola ili svilenasto dlakava. Vjenčić je leptirast, žut, gol, dvostruko duži od čaške. Prašnika ima deset, tučak je jedan. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je sjajna, većinom gola, smeđa, plosnata mahuna duga 2-3 cm, sadrži 6-10 okruglastih, plosnatih, glatkih, tamnosmeđih sjemenki. Dozrijeva u kolovozu i rujnu.

Cijenjena je kao medonosna biljka jer dugo cvate i dobro medi a pčele ju rado posjećuju.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i Maloj Aziji. Široko je rasprostranjena, raste na svježim ili umjereno vlažnim, pjeskovitim i kiselim tlima, na suhim livadama, u listopadnim i zimzelenim šumama, uz rubove šuma, u šikarama, na zapuštenim površinama. Zaštićena je vrsta. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto.

Etimologija

Latinski naziv roda Genista nepoznatog je porijekla, moguće da potječe od keltske riječi gen (mali šib). Ime vrste tinctoria potječe od latinske riječi tinctorum (upotrebljiv za bojenje).[1] Na stranim jezicima nazivi su dyer’s greenweed, dyer’s broom (eng.), Färber-Ginster (njem.), genêt des teinturiers (fr.), ginestra dei tintori, ginestra minore, ginestrella, bacellina (tal.), hiniesta, retama de tintoreros (špa), barvilna košeničica (slo.).

Upotreba

Otrovna je biljka, sadrži alkaloide u svim dijelovima. Svi dijelovi biljke, posebno žuti cvjetovi, koristili su se za dobivanje boje kojom su se bojale tkanine, vune, slikarska platna i drugo.

Galerija fotografija

Podijeli