Zrakasta žutilovka

Karakteristike

Zrakasta žutilovka (Genista radiata (L.) Scop.) je listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae). Grane su guste, jako razgranate, uspravne i zrakasto raširene, u početku su zelene i prekrivene dlakama, kasnije posmeđe i kora postane nepravilno naborana, nemaju trnova a duge su do 100 cm. Pupovi su sitni, zelenkasti, prekriveni s dvije ljuske koje su na rubovima trepavičavo dlakave. Listovi su nasuprotni, imaju kratku peteljku, trodijelni su, čine ih linearne i ušiljene liske duge 1-2,5 cm, široke 2-4 mm, brzo otpadnu, na licu su zelene i gole, naličje je malo svjetlije i dlakavo. Cvjetovi su dvospolni, gotovo sjedeći, nalaze se na dlakavim stapkama, skupljeni su po 2-7 u glavičaste cvatove u pazušcima gornjih listova. Ocvijeće im je dvostruko, čaška im je zvonasta, dvousnata, žućkastozelena i dlakava, duga 4-6 mm, vjenčić je leptirast, žut. Prašnika ima deset, tučak je jedan. Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su uspravne, svilenasto dlakave mahune dužine 5 mm, sadrže 1-2 sjajne, svijetlosmeđe sjemenke. 

Stanište

Rasprostranjena je u južnoj i srednjoj Europi. Raste na livadama i travnjacima gorskih i pretplaninskih krajeva. Uzgaja se kao ukrasna biljka na kamenjarima i nasipima. Traži sunčano stanište, odgovara joj plitko, bazično tlo bogato vapnom a u početku ju je dobro češće zalijevati dok se korijenov sustav ne osamostali. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama krajem ljeta, reznice se drže na vlažnom i sjenovitom mjestu, odgovara im dobro drenirano tlo zbog čega je dobro dodati pijesak. Zahvaljujući fiksiranju dušika u tlu korisna je za tlo oko sebe.

Etimologija

Latinski naziv roda Genista nepoznatog je porijekla, moguće da potječe od keltske riječi gen (mali šib). Ime vrste radiata znači zrakast.^[1] Na stranim jezicima nazivi su Kugel-Ginster, Strahlen-Ginster (njem.), genêt à rameaux rayonnants, genêt radié (fr.), ginestra stellata (tal.), žarkasta košeničica (slo.), zrakasta žutilica, omelika (sr.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
3. Francesco Bianchini, Azzurra Carrara Pantano, (1980.), Sve o cvijeću – priručnik o uzgoju bilja (Il tuttoverde, guida alla coltivazione di piante e fiori), Ljubljana: Mladinska knjiga
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Meneerke bloem
• Meneerke bloem