Bridasta žutilovka
Genista januensis
Karakteristike
Bridasta žutilovka (Genista januensis Viv.) listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljike su šibolike, uspravne, polegnute ili pridignute, visoke 10-50 cm. zelene, oštro trobridne, gole. Listovi su naizmjenični, jednostavni, jajasti, tupi ili kopljasti i ušiljeni, sjedeći, dugi 0,5-4 cm, široki 3-7 mm, goli, zeleni i prozirnog ruba. Cvjetovi su dvospolni, na lisnim izdancima, pojedinačni ili skupljeni po 2-7 u kratke grozdaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, čaška je zvonasta, duga 3-4 mm, građena od pet golih, ušiljenih listića, vjenčić je leptirast, ima pet zlatnožutih, golih listića dužine oko 1 cm. Prašnika ima 10, tučak je jedan. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je usko duguljasta mahuna, na poprečnom presjeku okruglasta, duga 1,5-2 cm, široka do 5 mm, sadrži 3-8 tamnožutih sjemenki. Dozrijeva u srpnju i kolovozu.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, na Apeninima i Balkanskom poluotoku. Raste na sunčanim i svježim tlima bazične reakcije, na kamenitim i travom obraslim obroncima od obalnog područja do pretplaninskih predjela. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto.
Etimologija
Latinski naziv roda Genista nepoznatog je porijekla, moguće da potječe od keltske riječi gen (mali šib).[1] Na stranim jezicima nazivi su ginestra genovesi (tal.), triroba košeničica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
