Siva vrba
Salix cinerea
Karakteristike
Siva vrba ili pepeljasta vrba (Salix cinerea L.) je listopadni grm iz porodice vrba (Salicaceae). Naraste do 6 m visine, krošnja je razgranata, gusta i široka. Korijenov sustav je dobro razvijen. Grane su debele, lako lomljive, sive do tamnosmeđe, u početku su gusto prekrivene kratkim, sivim dlačicama, ogole u trećoj godini i kora postane sivosmeđa. Pupovi su spiralni, jajasti, ušiljeni ili zaobljeni, kratko dlakavi, imaju jednu ljusku, vršni pupovi su manji od cvatnih pupova koji su dugi do 8 mm i priliježu uz granu. Listovi su jajasto lancetasti, malo ušiljeni,nepravilno nazubljenog ruba, dugi 4-12 cm, široki 1,5-3 cm, na licu su sivozeleni, bez sjaja, naličje je pepeljastosivo i gusto dlakavo te imaju istraknutih 7-15 žila, nalaze se na do 1,5 cm dugoj peteljci. Cvate u ožujku i travnju prije listanja. Cvjetovi su jednospolni i dvodomni, skupljeni u rese. Muške rese su duge do 5 cm, imaju 2 prašnika sa dlakavim prašničkim nitima na osnovi. Ženske rese su duže, duge do 9 cm, imaju jednu dlakavu plodnicu na dršku. Plod je čahura koja se kada dozrije u lipnju ili sprnju uzdužno raspuca, sadrži žutosmeđe sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, Aziji i sjeverozapadnoj Africi. Raste na močvarnim i barskim staništima, uz rijeke i potoke, na vlažnim livadama, na kiselim i humoznim tlima do 1500 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. Kratkog je životnog vijeka.
Etimologija
Ime roda Salix bilo je ime kod Rimljana za vrbu. Ime vrste cinerea znači pepeljast,[1] dan je prema listovima koji su na naličju pepeljastosivi. Hrvatski naziv siva ili pepeljasta vrba dan je zbog istog razloga.
Na stranim jezicima nazivi su large gray willow, grey sallow (eng.), Asch-Weide, Grau-Weide (njem.), saule cendré, saule gris (fr.), salice grigio, salice cinereo (tal.), sauce ceniciento (špa.), pepelnatosiva vrba (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C