Višeprašnička vrba
Salix pentandra
Karakteristike
Višeprašnička vrba, prašljika ili lovor-vrba (Salix pentandra L.) je listopadni grm ili stablo iz porodice vrba (Salicaceae). Naraste do 15 m visine, krošnja je široko razgranata, gusta i nepravilna. Korijenov sustav je dubok i jak. Kora je siva do tamnosmeđa, uzdužno naborana i ispucala, debela oko 2-3 cm. Mladi izboji su maslinasti, goli, malo ljepljivi. Pupovi su jajasti, malo ušiljeni, u donjem dijelu zelenkasti, na vrhu crvenosmeđi. Listovi su naizmjenični, ovalni ili eliptični, dugi 4-12 cm, široki 2-4 cm, na vrhu kratko ušiljeni, sitno nazubljenih rubova, sjajni, kožasti, na licu tamnozeleni, naličje im je sivo do žućkastozeleno, na rubu su sitno žljezdasti, goli su, nalaze se na dršci dugoj 8-15 mm, u početku razvoja su ljepljivi i mirisni. Cvjetovi su dvodomni, skupljeni u krupne rese. Muške rese su duge do 6 cm, cvjetovi im imaju obično 5 (2-7) prašnika, antere su im zlatnožute. Cvate za vrijeme ili nakon listanja u svibnju i lipnju. Plodovi su gole kapsule duge oko 6 mm koje dozrijevaju u kolovozu i rujnu, sadrži fino dlakave sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i dijelovima srednje Azije. Raste na poplavnim i močvanim mjestima, uz rijeke, od nizina do 1300 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama. Sporog je rasta.
Etimologija
Latinski naziv roda Salix bilo je ime kod Rimljana za vrbu. Ime vrste pentandra ukazuje na 5 prašnika.[1] Na stranim jezicima nazivi su bay willow, bay-leaved willow (eng.), Lorbeer-Weide (njem.), sauce laurifolio (fr.), peteroprašniška vrba (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
