Rakita

Karakteristike

Rakita ili crvena vrba (Salix purpurea L.) je listopadni grm iz porodice vrba (Salicaceae). Stabljike su uspravne, narastu do 5 metara visine. Korijenov sustav je jako dobro razgranat. Mladi izboji su sjajni, crvenosmeđi do svijetložućkasti, grane su uspravne, tanke, elastične, kora je kasnije sivosmeđa i glatka. Pupovi su spiralni ili nasuprotni, valjkasti, bočni pupoljci su duguljasti i ušiljeni, spljošteni, vrh im je uvijen prema van, prilegli su uz grančicu i jednake su veličine kao vršni pupovi, prekriveni su jednom ljuskom koja je u mladosti zelenkastosmeđa, kasnije tamno purpurnocrvena. Listovi su nasuprotni ili naizmjenični, lancetasti, dugi 4-15 cm, široki do 2 cm, najširi su u gornjoj trećini plojke, ušiljeni su na vrhu, sitno nazubljenih rubova, nalaze se na kratkim peteljkama. Na licu su tamnozeleni i tek blago vidljive peraste nervature, naličje im je sivozeleno. Cvjetovi su skupljeni u crvene rese dzge 1,5-5 cm, cvatu prije listanja u ožujku i travnju. Dvodomna je biljka, razlikujemo muške i ženske biljke. Muški cvjetovi imaju 2 prašnika sa sraslim prašničkim nitima i jednim nektarijem, antere su crvene. Ženski cvijet ima jednu dlakavu plodnicu, tučak je sjedeći i dlakav. Plod je mala kapsula koja kada dozrije prelama se na dva dijela. Sadrži mnogobrojne male, dlakave sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u zapadnoj, srednjoj i južnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Staništa su joj vlažne šume, uz rijeke, potoke i jezera, raste na plodnim, vapnenastim, šljunkovitim i pjeskovitim tlima od nizina do 1800 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno, brzog je rasta.

Etimologija

Latinski naziv roda Salix bilo je ime kod Rimljana za vrbu. Ime vrste purpureus znači crveno purpuran.^[1] Na stranim jezicima nazivi su purple willow, purpleosier willow, purple osier (eng.), Purpur-Weide (njem.), osier pourpre, osier rouge, saule pourpre (fr.), salice rosso (tal.), mimbrera púrpura, salce colorado, mimbre púrpura, mimbre del río (špa.), rdeča vrba (slo.).

Upotreba

Grane su čvrste ali jako elastične, koriste se za pletenje košara.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
3. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
4. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C

Autorska prava fotografija

• Muriel Bendel
• Hermann Schachner
• Øystein Hellesøe Brekke
• Sten