Puzavi žabnjak Ranunculus repens

Carstvo:
Red:
Ranunculales
Porodica:
Vrsta:
Ranunculus repens
Sinonimi:
Ranunculus oenanthifolius Ten. et Guss, Ranunculus pubescens Lag.

Karakteristike

Puzavi žabnjak ili puzavi ljutić (Ranunculus repens L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je polegnuta, uzdižuća ili uspravna, razgranata, prekrivena dlačicama, naraste do 60 cm visine. Stvara brojne vriježe kojima se zakorijenjuje i razmnožava. Listovi su naizmjenični, trodijelni ili dvostruko trodijelni, nepravilno nazubljeni, donji listovi nalaze se na dugoj peteljci, gornji su na kratkoj peteljci i jednostavniji, vršni su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, promjera 2-3 cm, nalaze se na dugim stapkama. Vjenčić je građen od 5 zlatnožutih listića velikih 8-15 mm, čaška ima 5 jajastih, dlakavih listića kraćih od listića vjenčića. Prašnici su mnogobrojni. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je okrugli, goli, spljošteni oraščić s pravim ili slabo savijenim kljunom. Jedna biljka proizvede 140 – 300 sjemenki koje zadržavaju sposobnost klijanja i nakon 600 godina.[1]

Medonosna je biljka, pčelama daje pelud i malo nektara.

Stanište

Rasprostranjen je na području Europe, Azije i sjeverne Afrike, unešen je u Sjevernu Ameriku. Staništa su mu vlažna i plodna, umjereno kisela zemljišta bogata dušikom, raste na livadama, pašnjacima, uz obale potoka i močvara, u vrtovima, voćnjacima, vinogradima, od nizinskog područja do predplaninskog pojasa. Osim vriježama, razmnožava se i sjemenom.

Etimologija

Naziv roda Ranunculus potječe od latinske riječi rana (žaba) jer su se ove biljke povezivale sa staništima žaba – močvare i bare. Ime vrste repens znači puzajuć.[2] Na stranim jezicima nazivi su creeping buttercup (eng.), Kriechender Hahnenfuß (njem.), renoncule rampante, bouton d’or (fr.), ranuncolo strisciante (fr.), botón de oro, bugalla, ranúnculo de prado, redellobas (špa.), plazeča zlatica (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli