Ledinjak Ranunculus ficaria

Ledinjak

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Odjeljak:
Magnoliophyta
Koljeno:
Magnoliopsida
Red:
Ranunculales
Porodica:
Ranunculaceae
Rod:
Ranunculus
Vrsta:
Ranunculus ficaria
Sinonimi:
Ficaria verna Huds., Ficaria nudicaulis A.Kern.
Narodna imena:
Žabnjak, proljetna zlatica, zlatousta, bobovnik, ladnjak, bobolj
Dimenzije:
visina 5-30 cm
Položaj:
sjenovit
Razmnožavanje:
vegetativno (rasplodnim pupovima)
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Upotreba:
Mladi listovi i korijen
Značajke:
jestiva, medonosna
Kategorija
Samoniklo jestivo bilje
Oznake
ledinjak, ranunculaceae, ranunculus
Traži pojam
ledinjak
Srodne vrste
Sardinijski žabnjak
Sardinijski žabnjak Ranunculus sardous
Platanastolisni žabnjak
Platanastolisni žabnjak Ranunculus platanifolius
Cvjetovi azijskog žabnjaka
Azijski žabnjak Ranunculus asiaticus
Cvjetovi puzavog žabnjaka
Puzavi žabnjak Ranunculus repens
Žabnjak ljutić
Žabnjak ljutić Ranunculus acris
Print

Karakteristike

Ledinjak ili zlatica (Ranunculus ficaria L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je uspravna ili povaljena, naraste do 30 cm visine. Korijenje je mesnato, zadebljalo i kratko, no uz glavni korijen koji s vremenom odumre razvija adventivno korijenje koji odebljaju u gomolje i stvore samostalne biljke. Duge i sočne stapke nose listove srcolikog ili bubrežastog oblika, sjajne tamnozelene boje, mesnati i goli, nepravilno narovašenog ili nazubljenog ruba ili skoro cjeloviti. Cvjetovi cvatu u rano proljeće, otvoreni su samo ujutro i za sunčana vremena a zatvaraju se kada se sprema kiša. Pojedinačni su, veliki 2-3 cm, sastavljeni su od 8 do 12 sjajnih, zlatnožutih latica, 3 blijedozelenih lapa te mnoštvo žutih prašnika i tučaka. Plodnice su nadrasle i brojne. Plod je dlakavi oraščić kratkog kljuna, u sebi nosi jednu sjemenku koju raznose mravi.

Stanište

Raste na području Europe i zapadne Azije. Nalazimo ga u listopadnim žumama, šikarama, u vrtovima i voćnjacima. Rado obitava na sjenovitim i vlažnim mjestima, u sjeni višeg drveća.

Varijabilna je vrsta, kod nas su dokumentirane sljedeće podvrste:

  • Ranunculus ficaria L. ssp. bulbifer Lambinon
  • Ranunculus ficaria L. ssp. calthifolius (Rchb.) Arcang.
  • Ranunculus ficaria L. ssp. ficariiformis (F. W. Schultz) Rouy et Fouc.

Podvrsta R. ficaria ssp. bulbifera visoka je 5-30 cm, ima listove u rozeti i u njihovim pazušcima stvara male gomoljčiće koji otpadnu i razviju nove biljke, dok je ssp. calthifolius nižeg rasta, visoka 2-8 cm, prizemni listovi joj nisu u rozetama i nakon cvatnje se ne razvijaju rasplodni pupoljci kao kod prethodne podvrste.

Etimologija

Latinsko ime roda Ranunculus potječe od umanjenice za latinsku riječ rana (žaba), zbog staništa biljaka na vlažnim područjima, u blizini močvara i bara. Ime vrste i sinonima roda ficaria potječe od riječi ficus (smokva), zbog oblika korijenovih kvržica.[1] Engleski naziv Lesser celandine vuče porijeklo od latinskog chelidonia što znači lastavica baš kao što krasi i rod Chelidonium (rosopas, na eng. Greater celandine). Razlog je to što se za te biljke reklo da cvjetovi nastaju kada se lastavice vraćaju i nestaju kada one odlaze. Njemačko ime (Scharbockskraut) pokazuje da je ledinjak služio kao sredstvo protiv skorbuta (Scharbock = skorbut). Na drugim jezicima nazivi su ficaire fausse-renoncule (fr.), ranuncolo favagello (tal.), celidonia menor (špa.), lopatičasta zlatica, navadna lopatica (slo.).

Upotreba

Mladi listovi i korijen su uvjetno jestivi. Listovi se beru prije cvatnje i kuhaju 5 minuta, sadrže vitamin C i karotin. Stariji su listovi otrovni. Korijen je bogat škrobom, vadi se nakon cvatnje jer je u rano proljeće oštrog okusa. Koriste se i rasplodni pupovi, prokuhani i ukiseljeni. Cvjetni pupoljci se kisele u octu, mogu poslužiti kao začin umjesto kapara.[2]

Smatra se značajnom namirnicom u krmi za fazane.

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  2. , (.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec, ISBN: 86-393-0172-7
  3. , (.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-00638-8
  4. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Podijeli