Pustenasta divizma
Verbascum phlomoides
Karakteristike
Pustenasta divizma ili velecvjetna divizma (Verbascum phlomoides L.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice zijevalica (Scrophulariaceae). Stabljika je uspravna, većinom nerazgranata, okrugla, obrasla mekanim, kratkim, pustenastim dlačicama koje joj daju siv izgled. Naraste do 2 metra visine. Prizemni listovi su duguljasti, nalaze se na peteljkama, izražene su nervature na naličju, narastu do 30 cm dužine, širine do 10 cm, nazubljenih su rubova, stvaraju se prve godine. Listovi uzduž stabljike su naizmjenični, duguljasto jajoliki, sjedeći i prema vrhu postupno sve manji i privijeni uz stabljiku. Kao i stabljika, obrasli su gustim sivim dlačicama. Cvjetovi su dvospolni, krupni, promjera 3-5 cm, skupljeni po 2-9 u guste grozdaste cvatove u gornjem dijelu, nalik su na duguljaste klasove. Cvjetove čini vjenčić promjera oko 3-5 cm sastavljen od pet žutih latica, čaška je zvonasta te ima 5 lapova. Prašnika također ima pet, dva prednja duža prašnika imaju gole prašničke niti a antere im se spuštaju uz prašničke niti, preostala tri prašnika obrasli su gustim, bijelim dlačicama. Tučak pri dnu ima rijetke pustenaste dlačice. Cvate od srpnja do rujna. Plod je jajolika kapsula velika 5-8 mm koja sadrži 4-5 sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je na većem području Europe i Azije. Raste na sunčanim, suhim i pjeskovitim mjestima, uz riječne nasipe, na neobrađenim i zapuštenim mjestima, od nizinskog do pretplaninskog područja. Zaštićena je biljka.
Uzgaja se i kao ukrasna biljka, za soliterne cvjetne grupe i kamenjare. Razvijeni su različiti kultivari, primjerice “Snow Maiden” koji ima cvjetove bijele boje. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Verbascum potječe od barba (brada), zbog izrazito dlakavih listova nekih vrsta.[1] Na stranim jezicima nazivi su orange mullein, wooly mullein (eng.), Windblumen-Königskerze, Gewöhnlich-Königskerze, Windlicht-Königskerze (njem.), molène faux Phlomis (fr.), verbasco barbarastio (tal.), gordolobo anaranjado, gordolobo bastardo (špa.), navadni lučnik (slo.), krupnocvetna divizma (sr.).
Upotreba
Od cvjetova se izrađuju sirupi za kašalj i bolove i grlu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Petar Petrić, Mirko Tomašević, (2003.), Biljne vrste uzročnice peludnih alergija, Požega: Spin Valis
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
