Preslica Equisetum

Karakteristike

Preslica (Equisetaceae) je porodica trajnih zeljastih biljaka. Jedina su živuća porodica iz razreda Equisetopsida koja je nastala još u kasnom paleozoiku – geološkoj eri karbona prije 300 milijuna godina. Neke vrste preslica su čak bila visoka stabla do 30 metara visine. Danas porodica broji tridesetak trajnica koje rastu po cijelom svijetu izuzev Antarktike, a desetak njih raste na području Hrvatske.

Listovi su usko poredani te tvore šuplju ‘stabljiku’. Stabljike su uspravne, člankovite i pršljenasto razgranate te na opip tvrde teksture. Preslice ne stvaraju sjeme već se razmnožavaju sporama. Plodni (fertilni) i neplodni (sterilni) izdanci kod nekih vrsta se razlikuju svjetložutom ili smeđom bojom no kod drugih su jednaki i zelene su boje. Na vrhu plodnih izdanka raste strobilus, skupina plodnih listova nalik na klas koji nosi trusnike sa sporama.

Sve preslice vole rasti u vlažnim šumama, na rubovima šuma te uz obale rijeka i potoka.

Latinsko ime roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih ali krutih izdanaka vrsta u rodu.[1]

Najznačajnije vrste su:

  • Poljska preslica (Equisetum arvense)
  • Zimska preslica (Equisetum hyemale)
  • Močvarna preslica (Equisetum palustre)
  • Velika preslica (Equisetum telmateia, syn. Equisetum maximum)
  • Šumska preslica (Equisetum sylvaticum)

Poljska preslica (Equisetum arvense)

Najrasprostranjenija je vrsta od svih preslica. Raste u većim skupinama na vlažnim livadama, uz putove i nasipe. Stabljika naraste do 40 cm visine, pršljenasto je razgranata i tanke grančice su joj usmjerene prema gore. Plodni izdanci su svjetlosmeđe boje s manjim trusnikom dugim do 3,5 cm. Stvaraju se prije neplodnih izdanaka. Podanci su joj duboki u zemlji te se teško iskorjenjuje.

Ljekoviti su sterilni listovi biljke koji se sakupljaju u proljeće. Koristi se kod problema bubrega i mokraćnog sustava te za mineralizaciju organizma.

Od poljske preslice radimo odlično gnojivo za upotrebu u vrtlarstvu, te kao pripravak protiv gljivičnih oboljenja i lisnih ušiju.

Močvarna preslica (Equisetum palustre)

Stabljike narastu do 60 cm visine, uspravne su i razgranate u člankovite izdanke. Plodni i neplodni izdanci su jednaki i razvijaju se u isto vrijeme. Trusnik je tanak i dug do 3 cm. Česta je u močvarnim područjima i na vlažnim livadama. Od srodne poljske preslice razlikuje se po tome što ova vrste nosi trusnike na vrhovima izdanaka. Otrovna je vrsta.

Zimska preslica (Equisetum hyemale)

Naraste do 150 cm visine. Plodni i neplodni izdanci su jednaki i pojavljuju se u isto vrijeme. Stabljike su uspravne i debele, najčešće nerazgranat, prezimljuju te otud potječe njezino ime.

Iako je u pojedinim dijelovima zemlje invazivna vrsta, kod na je rijetka te je ubrajamo u skupinu ugroženih biljaka.

U Japanu se koristi za fino poliranje drveta nakon što se prokuha i osuši. Navodno je rezultat i finija površina nego ona dobivena od šmirgl papira.

Velika preslica (Equisetum telmateia)

Velika preslica raste na vlažnim šumskim čistinama i močvarnim mjestima, često u velikim skupinama. Latinsko ime telmateia potječe od grčke riječi telmato što znači močvara. Može narasti vrlo visoko, prosječno 50-150 cm no dokumentirani su primjerci veliki i do 2,5 metra. Plodni i neplodni izdanci su različiti i ne pojavljuju se u isto vrijeme. Plodni izdanci su bijeli, nerazgranati s trusnikom velikim do 10 cm na vrhu. Javljaju se prije neplodnih izdanaka te nakon otpuštanja spora u travnju i svibnju ugibaju. Neplodni izdanci su šuplji, visoki i u gornjem dijelu učestalo pršljenasto razgranati te tako biljka liči nalik na četku.

Plodni izdanci velike preslice su jestivi. Mogu se jesti sirovi ili kuhani, jedino ih treba oguliti. Sadrže mnogo vitamina C.

Šumska preslica (Equisetum sylvaticum)

Šumska preslica raste na sjenovitim i vlažnim mjestima, na močvarnim područjima i u šumama. Kod nas je rijetka vrsta. Naraste do 60 cm visine. Plodni i neplodni izdanci su kod nje različiti, pojavljuju se u isto vrijeme. Neplodni izdanci pršljenasto su razgranati u dvanaestak tankih grančica koje vise te tako svaki kat stvara svoju krošnjicu. Plodni izdanci na vrhu stvaraju smeđasti trusnik koji nosi spore. Rizomi u zemlji su duboki, razgranati i dugo žive.

Podijeli