Šumska preslica Equisetum sylvaticum

Carstvo:
Red:
Equisetales
Porodica:
Vrsta:
Equisetum sylvaticum
Sinonimi:
Allostelites sylvaticum (L.) Börner, Equisetum capillare Hoffm.

Karakteristike

Šumska preslica (Equisetum sylvaticum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Plodni i neplodni izdanci su različiti i rastu istodobno. Neplodni izdanci su visoki 10-80 cm i od polovice dvostruko ili trostruko pršljenasto razgranati, na vrhu imaju smeđi trusnik. Neplodni izdanci su nižni, visoki 10-50 cm, otprilike iste debljine ili tek malo deblji, kasnije se pršljenasto razgranaju u gornjem dijelu na brojne tanke segmente. Zupci na rukavcu su krpasto rascijepani ili nazubljeni, na grančicama imaju 3 zuba. Spore dozrijevaju u travnju i svibnju.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste u većim skupinama na sjenovitim i vlažnim mjestima, u šumama, rjeđe na livadama.

Etimologija

Latinsko ime roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih ali krutih izdanaka vrsta u rodu. Ime vrste sylvaticum znači šumski, prema staništu.[1] Na stranim jezicima nazivi su wood horsetail (eng.), Wald-Schachtelhalm (njem.), prêle des bois (fr.), equiseto selvatico, equiseto dei boschi (tal.), cola de caballo (špa.), gozdna preslica (slo.), šumski rastavić (sr.).

Galerija fotografija

Podijeli