Šumska preslica

Karakteristike

Šumska preslica (Equisetum sylvaticum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Plodni i neplodni izdanci su različiti i rastu istodobno. Neplodni izdanci su visoki 10-80 cm i od polovice dvostruko ili trostruko pršljenasto razgranati, na vrhu imaju smeđi trusnik. Neplodni izdanci su nižni, visoki 10-50 cm, otprilike iste debljine ili tek malo deblji, kasnije se pršljenasto razgranaju u gornjem dijelu na brojne tanke segmente. Zupci na rukavcu su krpasto rascijepani ili nazubljeni, na grančicama imaju 3 zuba. Spore dozrijevaju u travnju i svibnju.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste u većim skupinama na sjenovitim i vlažnim mjestima, u šumama, rjeđe na livadama.

Etimologija

Latinsko ime roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih ali krutih izdanaka vrsta u rodu. Ime vrste sylvaticum znači šumski, prema staništu.^[1] Na stranim jezicima nazivi su wood horsetail (eng.), Wald-Schachtelhalm (njem.), prêle des bois (fr.), equiseto selvatico, equiseto dei boschi (tal.), cola de caballo (špa.), gozdna preslica (slo.), šumski rastavić (sr.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Erlend Bjørtvedt
• Trachemys
• Jitka Erbenová
• Maja Dumat
• SStierlitz