Močvarna preslica Equisetum palustre

Močvarna preslica

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Equisetales
Porodica:
Equisetaceae
Rod:
Equisetum
Vrsta:
Equisetum palustre
Sinonimi:
Equisetum arenarium Opiz, Equisetum nodosum Hoppe, Equisetum tuberosum Hectot ex DC
Narodna imena:
Konjska žuka
Dimenzije:
30-60 cm visine
Značajke:
otrovna
Kalendar sjetve i sadnje
Kalendar branja
Kategorija
Samonikle otrovne biljke
Oznake
equisetaceae, equisetum, močvarna preslica
Traži pojam
močvarna preslica
Srodne vrste
Poljska preslica
Poljska preslica Equisetum arvense
Stanište riječne preslice
Riječna preslica Equisetum fluviatile
Poljska preslica
Preslica
Šumska preslica
Šumska preslica Equisetum sylvaticum
Velika preslica
Velika preslica Equisetum telmateia
Print

Karakteristike

Močvarna preslica (Equisetum palustre L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Stabljika je zelena, uspravna, izbrazdana i uglavnom nerazgranata. Naraste do 60 cm visine. Plodni i sterilni izdanci jednaki su i javljaju se u isto vrijeme. Od poljske preslice (Equisetum arvense) ova vrsta se razlikuje po tome što na vrhovima izdanaka nosi trusnike. Trusnik je tanak, dug oko 3 cm, dozrijeva od lipnja do listopada. Spore se raznose vjetrom i vodom, a stabljike tvore mnogobrojne podanke pomoću kojih se također razmnožavaju.

Stanište

Široko je rasprostranjena na području umjerene i hladne Europe, zapadne Azije i Sjeverne Amerike. Staništa su joj močvare, obale rijeka, jezera, vlažne livade i pašnjaci gdje raste u velikim skupinama. Možemo je naći u nizinama pa sve do pretplaninskog područja.

Etimologija

Latinsko ime roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih ali krutih izdanaka vrsta u rodu.[1]Ime vrste palustris ukazuje na močvarna staništa, potječe od latinske riječi palus (močvara). Na stranim jezicima nazivi su marsh horsetail, humpback (eng.), Sumpf-Schachtelhalm, Duwock (njem.), prêle des marais (fr.), equiseto palustre (tal.), coda cavallina (tal.), močvirska preslica (slo.), žablji rastavić, žablja preslica (slo.).

Upotreba

Otrovna je biljka, ne samo za čovjeka nego kada se nađe i u ishrani konja, goveda i ovaca također su moguća trovanja bez obzira radi li se o svježoj biljci ili sušenoj. Sadrži alkaloid ekvizetin, akonitinsku kiselinu te antivitaminski faktor koji dovodi do gubitka vitamina B1. Tek 5-10% udjela močvarne preslice u sastavnom dijelu životinjske redovne krme dovoljno je da se pokažu znakovi kliničkih otrovanja. Premda se životinje mogu otrovati i poljskom preslicom, za razliku od nje trovanje močvarnom preslicom pokazuje teže simptome te se oni brže razvijaju. Početni simptomi su tromost, proljev a nakraju i smrt.[2][3]

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  2. , (.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-3116-8
  3. , , (.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

  1. By Mars 2002 (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  2. By Kenraiz (Own work) [CC BY-SA 3.0 or GFDL], via Wikimedia Commons
  3. By Petr Filippov (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  4. By Kristian Peters -- Fabelfroh 16:29, 12 August 2006 (UTC) (photographed by myself) [GFDL or CC-BY-SA-3.0], via Wikimedia Commons

Podijeli