Velika preslica Equisetum telmateia

Carstvo:
Red:
Equisetales
Porodica:
Vrsta:
Equisetum telmateia
Sinonimi:
Equisetum braunii Milde, Equisetum ebernum Schreb., Equisetum majus Gars.

Karakteristike

Velika preslica (Equisetum telmateia Ehrh.) je trajna biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Rizom je dubok i dlakav. Plodni i sterilni izdanci su različiti i rastu odvojeno. Plodni izdanci javljaju se u ožujku i nakon rasijavanja spora brzo nestanu. Narastu 15-50 cm visine, debljine do 1,5 cm, jednostavni su, svijetložućkasti, mesnati i sočni, lisni ovoji imaju 20-30 šiljastih zubaca dužine do 4 cm a na vrhu imaju oko 4-10 cm dug i 1-2 cm širok strobilus u kojima nose spore. Sterilni izdanci počinju nicati u travnju i svibnju te mogu narasti vrlo visoko, i do 2 metra visine, promjera su do 2 cm, šuplji, okrugli i glatki, jednostruko pršljenasto razgranati a segmenti su im dugi i do 20 cm. Njihovi lisni ovoji su mnogobrojni, ima ih 20-40, dugi su do 2,5 cm, kopljasto ušiljeni i tamni.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji, sjeverozapadnoj Africi i u zapadnoj Sjevernoj Americi. Staništa su joj svijetle šume, raste u velikim skupinama na vlažnim mjestima uz potoke, jarke i močvare, na nasipima i uz željezničke pruge. Razmnožava se sporama i rizomima.

Etimologija

Latinsko ime roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih ali čvrstih segmenata.[1] Ime vrste telmateia potječe od grčkih riječi telma, telmatos (močvara), prema staništu biljaka.[2] Na stranim jezicima nazivi su great horsetail ,northern giant horsetail (eng.) Riesen-Schachtelhalm (njem.), grande prêle, grande queue-de-cheval (fr.), equiseto maggiore, equiseto massimo (tal.), velika preslica (slo.), veliki rastavić (sr.).

Upotreba

Jestivi su plodni izdanci, jedu se nakon što se odstrane vršni strobilusi i mali lisni ovoji te prokuhaju, prže na ulju ili konzerviraju u octu.[3]

Galerija fotografija

Podijeli