Ljiljan zlatan Lilium martagon

Ljiljan zlatan

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Liliales
Porodica:
Liliaceae
Rod:
Lilium
Vrsta:
Lilium martagon
Sinonimi:
Lilium hirsutum Mill., Lilium dalmaticum Vis., Lilium glabrum Spreng., , Martagon sylvaticum Opiz, Lilium alpinum Kit.
Narodna imena:
Zlatoglavi lijer, zlatoglav, vrtoglav, grančica, divlji ljiljan, zlatni ljiljan, turski ljiljan
Dimenzije:
do 130 cm visine
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Ugroženost:
Osjetljiva
EX EW RE CR EN VU NT LC DD
Upotreba:
Lukovice
Značajke:
jestiva
Kategorija
Cvijeće, Endemske, rijetke ili ugrožene vrste
Oznake
liliaceae, lilium, ljiljan zlatan
Traži pojam
ljiljan zlatan
Srodne vrste
Bijeli ljiljan
Madonin ljiljan Lilium candidum
Cvijet zlatnog ljiljana
Zlatni ljiljan Lilium auratum
Cvijet lukovičastog ljiljana
Lukovičasti ljiljan Lilium bulbiferum
Cvijet kranjskog ljiljana
Kranjski ljiljan Lilium carniolicum
Print

Karakteristike

Ljiljan zlatan (Lilium martagon L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Stabljika je uspravna, okrugla, uglavnom gola, često s izraženim crvenkastim pjegama, naraste do 130 cm visine. Podzemna lukovica je zlatnožuta, jajasta, velika do 5 cm, građena od više debelih i mesnatih ljuski. Listovi su sjedeći, cjelovitog ruba, duguljasto eliptični, tupo ušiljeni, dužine oko 15 cm, široki do 4-5 cm, imaju 7-9 izraženih žla, naizmjenično su smješteni ili u sredini tvore prividne pršljenove. Cvjetovi su viseći, po 3-10 cvjetova smješteno je u rahle grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Ocvijeće se sastoji od 6 purpurnih listića koji imaju mnogobrojne tamnopurpurne ili tamnosmeđe pjegice u unutrašnjosti i jako su savijeni prema nazad, dužine su 3-3,5 cm. Prašnici su dugački, vise iz cvjetova. Cvatu u lipnju i srpnju, vrlo su mirisni što se posebno osjeti u večernjim satima. Plod je obrnuto jajasta čahura veličine 2-3 cm koja sadrži mnogo svijetlosmeđih sjemenki.

Kao niži taksoni opisani su

  • subsp. cattaniae – ima purpurnocrvene cvjetove bez tamnih mrlja a plod je okruglast
  • var. albiflorum – bijeli cvjetovi i roze mrlje
  • var. album – bijeli cvjetovi bez mrlja, antere su žute, cvjetovi su nešto manje veličine od tipskog oblika

Dobra je medonosna biljka, privlači kukce, posebice pčele koje sakupljaju nektar i pelud.[1]

Stanište

Rasprostranjen je u gotovo cijeloj Europi i umjerenoj Aziji. Raste na svježim, hranjivim, rastresitim, humusnim, blago do umjereno kiselim tlima u listopadnim šumama, livadama i šumama, od nizina do pretplaninskog pojasa. Kod nas ga ima u kontinentalnoj Hrvatskoj. U Crvenoj knjizi flore Hrvatske vodi se kao strogo zaštićena vrsta.[2]

Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Dovoljno mu je tek par sati dnevnog punog sunca, otporniji je na bolesti koje muče druge vrste ljiljana.

Etimologija

Naziv roda Lilium potječe od grčke riječi leirios (nježan). Biljke su tako zvali Rimljani, a naš naziv ljiljan također je izveden iz te riječi. Ime vrste martagon odnosi se na alkemičarski pogled na Mars.[3] Na stranim jezicima nazivi su martagon lily, Turk’s cap lily (eng.), Türkenbund, Türkenbund-Lilie (njem.), lis martagon (fr.), giglio martagone (tal.), martagón, lirio llorón, bozo (špa.), zlati klobuk, turška lilija (slo.).

Upotreba

Jestive su lukovice, mogu se kuhati, peći ili se sušiti i mljeti, te koristiti kao dodatak brašnu.[4]

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska, ISBN: 978-953-6668-33-5
  2. , , (.), Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, ISBN: 953-7169-04-9
  3. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  4. , (.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec, ISBN: 86-393-0172-7
  5. , (.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press, ISBN: 978-0881925494
  6. , (.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 86-03-99310-6
  7. , (.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-00638-8
  8. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Podijeli