Kranjski ljiljan

Karakteristike

Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum Bernh. ex W.D.J.Koch) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Ispod zemlje stvara jajastu lukovicu građenu od više debelih i mesnatih ljusaka. Stabljika je uspravna, jednostavna, gola, visoka do 100 cm. Listovi su naizmjenični, gusto posloženi, kopljasti, dugi do 8 cm, sjajni i cjelovitih rubova. Cvjetovi su većinom pojedinačni, rijetko kad u grozdastim cvatovima, dvospolni, pravilni, krupni, viseći, intenzivna neugodna mirisa. Ocvijeće je građeno od 6 listova narančastocrvene ili žute boje sa smeđim pjegicama, svinutiti su prema nazad, dugi do 5 cm. Prašnika je 6 te vise na dugačkim nitima. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je tobolac dug 3-4 cm koji sadrži mnogo sjemenki dugih 6 mm.

Kao podvrsta opisan je bosanski ljiljan (Lilium carniolicum ssp. bosniacum (Beck) Asch. et Graebn.)

Stanište

Osim u Hrvatskoj, rasprostranjena je vrsta na području sjeverne Italije, Slovenije, Austrije i zapadne Bosne i Hercegove. Staništa su joj livade i šumski rubovi brdskih i planinskih predjela. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske vodi se u kategoriji osjetljivih biljaka te je strogo zaštićena.^[1] Često se uzgaja u vrtovima.

Etimologija

Latinski naziv roda Lilium potječe od grčke riječi leirios (nježan).^[2] Ime vrste carniolicum ukazuje na slovensku pokrajinu Kranjsku (lat. Carniola), što je prenijeto i na naš jezik. Na stranim jezicima nazivi su golden apple, Carniolan lily (eng.), Krainer Lilie (njem.), giglio di Carniola (tal.), kranjska lilija, zlato jabolko (slo.).

Upotreba

Jestive su lukovice, mogu se konzumirati termičkim obrađivanjem na razne načine ili se suše i melju, te koriste kao dodatak brašnu.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Toni Nikolić, Jasenka Topić, (2005.), Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Kulac
• Alice Chodura
• Henderl
• Meneerke bloem