Jasika Populus tremula

Carstvo:
Red:
Malpighiales
Porodica:
Vrsta:
Populus tremula

Karakteristike

Jasika ili trepetljika (Populus tremula L.) je listopadno stablo iz porodice vrba (Salicaceae). Stablo je srednje visine, u prosjeku naraste 20-30 metara visine, tvori okruglastu i prozračnu krošnju. Korijen je dobro razgranat, premda plitak. Deblo je promjera do 1 metar, kora je debela oko 2 cm, u mladosti je glatka i bijela do žutosmeđa, kasnije postane tamnosiva, ispucana i izbrazdana. Mladi izboji su sivosmeđi, sjajni i prekriveni svijetlim lenticelama. Pupoljci su dugi 5-10 mm, kupasti, ušiljeni i ljepljivi, imaju 3-4 svijetlosmeđe, gole ljuske, postrani pupovi su prilegnuti uz izbojak, manji su od vršnih pupova. Listovi su naizmjenični, u početku dlakavi, poslije goli, nalaze se na 3-6 cm dugoj i tankoj, plosnatoj peteljci, plojka je velika 3-9 cm, okruglasta, nazubljenih rubova, na licu tamnozelena, naličje je svjetlije, u jesenskom razdoblju poprimi žutu do crvenu boju. Cvjetovi su jednospolni i dvodomni, ženski i muški cvjetovi su na zasebnim stablima, nalaze se u pazušcu zalistaka na prošlogodišnjim izbojima. Muški cvjetovi nalaze se u 7-10 cm dugim i do 2 cm debelim, visećim, sivovunastim resama koje nakon cvatnje pocrvene. Imaju osam (5-12) prašnika koje su kratkih prašničkih niti i crvenih prašnica. Ženski cvjetovi su tamnosmeđe, viseće mace duge 6-7 cm, tučak je jedan s dvije crvene njuške. Cvate u ožujku i travnju prije listanja, oprašuje se vjetrom. Plod je goli, sivosmeđi, mali i uski tobolac, velik 7-9 mm, nalazi se na kratkoj peteljci i sadrži više žutosmeđih, obrnutojajastih, sitnih, oko 1 mm dugih sjemenki s čuperkom bijelih dlačica pri osnovici. Dozrijeva u svibnju i lipnju.

Stanište

Rasprostranjena je u cijeloj Europi, ima je u sjevernoj Africi, u srednjoj Aziji te u zapadnom i istočnom Sibiru u sjevernoj Aziji. Raste u svijetlim šumama, uz vodotoke na vlažnim područjima, od nizina do pretplaninskog područja. Otporna je na hladne temperature i oštre zime. Razmnožava se sjemenom i vegetativno korijenovim izbojima, poluzrelim reznicama ljeti i drvenastim u jesen. Brzog je rasta a stabla žive u prosjeku do 100, rjeđe do 180 godina.

Etimologija

Naziv roda Populus staro je ime kod Rimljana za topolu, vjerojatno kao arbor populi (stablo naroda). Ime vrste tremula (koji drhti) kao i drugi narodni naziv trepetljika dobila je zbog listova koji na malom povjetarcu zatrepere. Na stranim jezicima nazivi su common aspen, Eurasian aspen, European aspen, quaking aspen (eng.), Espe, Aspe, Zitterpappel (njem.), peuplier tremble, tremble, tremble d’Europe (fr.), pioppo tremulo (tal.), álamo temblón, chopo temblón, lamparilla (špa.), choupo-tremedor (port.), trepetlika (slo.).

Upotreba

Drvo je mekano, lako se cijepa, dobro služi u manje namjene kao npr. izrada šibica ili proizvodnja celuloze radi izrade papira.

Galerija fotografija

Podijeli