Jasika

Karakteristike

Jasika ili trepetljika (Populus tremula L.) je listopadno stablo iz porodice vrba (Salicaceae). Stablo je srednje visine, u prosjeku naraste 20-30 metara visine, tvori okruglastu i prozračnu krošnju. Korijen je dobro razgranat, premda plitak. Deblo je promjera do 1 metar, kora je debela oko 2 cm, u mladosti je glatka i bijela do žutosmeđa, kasnije postane tamnosiva, ispucana i izbrazdana. Mladi izboji su maslinasti do tamno crvenosmeđi, na donjoj strani sivosmeđi, sjajni su i prekriveni svijetlim lenticelama. Pupoljci su dugi 5-10 mm, kuglasti, ušiljeni, sjajni, imaju 3-4 svijetlosmeđe, gole, ljepljive ljuske, cvjetni pupovi su kuglasti, krupniji, na vrhovima kratkih izboja, postrani lisni pupovi su uskojajasti, ušiljeni, prilegnuti uz izbojak, manji su od vršnih pupova. Listovi su naizmjenični, u početku dlakavi, poslije goli, nalaze se na 3-6 cm dugoj i tankoj, plosnatoj peteljci, plojka je velika 3-9 cm, okruglasta, nazubljenih rubova, na licu tamnozelena, naličje je svjetlije, u jesenskom razdoblju poprimi žutu do crvenu boju. Cvjetovi su jednospolni i dvodomni, ženski i muški cvjetovi su na zasebnim stablima, nalaze se u pazušcu zalistaka na prošlogodišnjim izbojima. Muški cvjetovi nalaze se u 7-10 cm dugim i do 2 cm debelim, visećim, sivovunastim resama koje nakon cvatnje pocrvene. Imaju osam (5-12) prašnika koje su kratkih prašničkih niti i tamnocrvenih prašnica. Ženski cvjetovi su tamnosmeđe, viseće mace duge 6-7 cm, plodnica je zelena, tučak je jedan s dvije krpaste, tamnocrvene njuške. Cvate u ožujku i travnju prije listanja, oprašuje se vjetrom. Plod je goli, sivosmeđi, mali i uski tobolac, velik 7-9 mm, nalazi se na kratkoj peteljci i sadrži više žutosmeđih, obrnutojajastih, sitnih, oko 1 mm dugih sjemenki s čuperkom bijelih dlačica pri osnovici. Dozrijeva u svibnju i lipnju.

Stanište

Rasprostranjena je u cijeloj Europi, ima je u sjevernoj Africi, u srednjoj Aziji te u zapadnom i istočnom Sibiru u sjevernoj Aziji. Raste u svijetlim šumama, uz obale rijeka i potoka, na suhim do jako vlažnim područjima, na plodnim, pješčanim do glinenastim, rahlim, bazičnim do kiselim tlima od nizina do pretplaninskog područja. Otporna je na hladne temperature i oštre zime. Razmnožava se sjemenom i vegetativno korijenovim izbojima, poluzrelim reznicama ljeti i drvenastim u jesen. Brzog je rasta a stabla žive u prosjeku do 100, rjeđe do 180 godina.

Etimologija

Naziv roda Populus staro je ime kod Rimljana za topolu, vjerojatno kao arbor populi (stablo naroda). Ime vrste tremula (koji drhti) kao i drugi narodni naziv trepetljika dobila je zbog listova koji na malom povjetarcu zatrepere. Na stranim jezicima nazivi su common aspen, Eurasian aspen, European aspen, quaking aspen (eng.), Espe, Aspe, Zitterpappel (njem.), peuplier tremble, tremble, tremble d’Europe (fr.), pioppo tremulo (tal.), álamo temblón, chopo temblón, lamparilla (špa.), choupo-tremedor (port.), trepetlika (slo.).

Upotreba

Drvo je mekano, lako se cijepa, dobro služi u manje namjene kao npr. izrada šibica ili proizvodnja celuloze radi izrade papira.

Galerija fotografija

Literatura

1. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
2. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
3. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
4. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga