Preskoči do glavnog sadržaja

Siva topola

Populus × canescens

Karakteristike

Siva topola (Populus × canescens (Aiton) Sm.) je listopadno stablo iz porodice vrba (Salicaceae). Naraste do 30 m visine, krošnja je široka. Korijenov sustav je površinski ali ima nekoliko dubokih žila. Deblo je promjera oko 1,5 m, kora je u mladosti glatka i siva, kasnije postane tamnija i duboko ispucala. Mlade grančice su okrugle i dlakave. Listovi su jednostavni, okruglasti, nepravilno valovitih rubova, na licu zeleni, sjajni i goli, naličje je bjelkasto i dlakavo, u jesen postanu žuti prije nego što otpadnu, nalaze se na plosnatoj peteljci dugoj do 3,5 cm. Dvodomna je biljka, razlikujemo muška i ženska stabla. Muški cvjetovi skupljeni su u rese duge 6-10 cm, imaju 8-15 prašnika, ženski cvjetovi su rese duge 0,5-4 cm. Cvatu u ožujku i travnju. Plod je čahura koja sadrži sjemenke, dozrijeva u lipnju.

Prirodni je hibrid nastao između bijele topole (Populus alba) i jasike (Populus tremula).

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi i u jugozapadnoj Aziji. Raste u nizinskom i brdskom području do 1000 m nadmorske visine. Traži sunčano stanište i vlažnu zemlju, raste pored rijeka i potoka. Brzog je rasta. Otporna je na sušu i na niske temperature niže od -15°C.

Razmnožava se slabije sjemenom, lakše vegetativnim putem, drvenastim reznicama. Uzgaja se kao dekorativna vrsta, obično samo muška stabla koja se sade pojedinačno, u manjim grupama ili u drvoredima. Životni vijek joj iznosi do 100 godina.

Etimologija

Naziv roda Populus staro je ime kod Rimljana za topolu, vjerojatno kao arbor populi (stablo naroda). Ime vrste canescens znači sijed.[1] Na stranim jezicima nazivi su grey poplar (eng.), Grau-Pappel (njem.), peuplier grisard (fr.), pioppo grigio, pioppo canescente (tal.), sivi topol (slo.).

Upotreba

Drvo se koristi u stolariji, za izradu furnira, za dobivanje celuloze.

Galerija fotografija

Pregled lokacija