Divlja rotkva Raphanus raphanistrum

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Raphanus raphanistrum
Sinonimi:
Raphanistrum arvense Mérat, Raphanus sylvestris Lam.

Karakteristike

Divlja rotkva ili poljska repica (Raphanus raphanistrum L.) je jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, rijetko i grubo dlakava, visoka do 60 cm. Listovi su perasto rascijepani, svijetlozeleni, imaju peteljke, gornji su lancetasti i nazubljeni, suženi u peteljku. Cvjetovi su dvospolni, bijeli ili svijetložuti, skupljeni u grozdaste cvatove. Na laticama su izražene ljubičaste žilice. Cvatu od svibnja do listopada. Plodovi su dugi oko 2-3 cm, člankoviti, sa dubljim suženjem između svake sjemenke. Ukupno biljka u godini stvara 150-2500 sjemenki.[1]

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Maloj Aziji, sjevernoj Africi. Raste raste na umjereno toplim i svježim tlima, kao korov na poljima i u vrtovima, nalazimo je uz puteve i ceste, na željezničkim asipima.

Za životinje na ispaši otrovna je u vrijeme stvaranja plodova, može izazvati trovanja janjadi i krava.[2]

Etimologija

Ime roda Raphanus dolazi od grčkog raphanos (raphys – repa). Porijeklo je stara perzijska riječ raphe (“brza pojava”) zbog brze klijavosti sjemenki. Prema drugoj verziji potječe od grčke riječi ra (brz) i fainomai (pojavljujem se), no značenje je isto. Ime vrste raphanistrum znači sličan rotkvi.[3]

Na stranim jezicima nazivi su wild radish, jointed charlock (eng.), Acker-Rettich, Hederich, Wilder Rettich (njem.), ravenelle, radis ravenelle, radis sauvage (fr.), ravanello selvatico (tal.), rabaniza, rabizón, rábano silvestre (špa.), njivska redkev (slo.).

Upotreba

Jedu se mladi listovi ubrani u proljeće prije cvatnje, sadrže 100-140 mg% vitamina C i oko 6 mg% karotina. Jestivi su i mladi izdanci, koriste se u salatama ili se dodaju varivima a jestive su i sjemenke, ljutkastog su okusa, koriste se kao začin.[4]

Galerija fotografija

Podijeli