Preskoči do glavnog sadržaja

Divlja rotkva

Raphanus raphanistrum

Karakteristike

Divlja rotkva ili poljska repica (Raphanus raphanistrum L.) je jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, rijetko i grubo dlakava, visoka do 60 cm. Listovi su perasto rascijepani, svijetlozeleni, imaju peteljke, gornji su lancetasti i nazubljeni, suženi u peteljku. Cvjetovi su dvospolni, bijeli ili svijetložuti, skupljeni u grozdaste cvatove. Na laticama su izražene ljubičaste žilice. Cvatu od svibnja do listopada. Plodovi su dugi oko 2-3 cm, člankoviti, sa dubljim suženjem između svake sjemenke. Ukupno biljka u godini stvara 150-2500 sjemenki.[1]

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Maloj Aziji, sjevernoj Africi. Raste raste na umjereno toplim i svježim tlima, kao korov na poljima i u vrtovima, nalazimo je uz puteve i ceste, na željezničkim asipima.

Za životinje na ispaši otrovna je u vrijeme stvaranja plodova, može izazvati trovanja janjadi i krava.[2]

Etimologija

Ime roda Raphanus dolazi od grčkog raphanos (raphys – repa). Porijeklo je stara perzijska riječ raphe (“brza pojava”) zbog brze klijavosti sjemenki. Prema drugoj verziji potječe od grčke riječi ra (brz) i fainomai (pojavljujem se), no značenje je isto. Ime vrste raphanistrum znači sličan rotkvi.[3]

Na stranim jezicima nazivi su wild radish, jointed charlock (eng.), Acker-Rettich, Hederich, Wilder Rettich (njem.), ravenelle, radis ravenelle, radis sauvage (fr.), ravanello selvatico (tal.), rabaniza, rabizón, rábano silvestre (špa.), njivska redkev (slo.).

Upotreba

Jedu se mladi listovi ubrani u proljeće prije cvatnje, sadrže 100-140 mg% vitamina C i oko 6 mg% karotina. Jestivi su i mladi izdanci, koriste se u salatama ili se dodaju varivima a jestive su i sjemenke, ljutkastog su okusa, koriste se kao začin.[4]

Galerija fotografija

Pregled lokacija