Daikon
Raphanus sativus var. longipinnatus
Karakteristike
Daikon (Raphanus sativus L. var. longipinnatus) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Listovi su perasti, rastu u rozeti i sastavljeni su od mnogo dlakavih lisaka koje postaju veće uzduž vrhova. Korijen je cilindričan, bijele boje, izgledom kao mrkva no glatke teksture. Plitak je, te velikim dijelim viri iznad površine zemlje. Cvjetovi rastu na dugačkim uspravnim stapkama i skupljeni su u grozdaste cvatove. Plod je komuška koja sadrži nekoliko smeđih sjemenki.
Prirodno je rasprostranjen na području istočne Azije. U bolje opskrbljenim dućanima možemo ga naći u prodaji a postaje popularan i njegov uzgoj u privatnim vrtovima.
Kalendar sjetve i sadnje
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.
Sijanje na zaštićeno | Sijanje na otvoreno | Presađivanje | Berba | |
---|---|---|---|---|
Siječanj
|
- | - | - | - |
Veljača
|
- | - | - | - |
Ožujak
|
- | - | - | - |
Travanj
|
- | - | - | - |
Svibanj
|
- | - | - | - |
Lipanj
|
- | - | - | |
Srpanj
|
- | - | - | |
Kolovoz
|
- | - | - | |
Rujan
|
- | - | - | - |
Listopad
|
- | - | - | - |
Studeni
|
- | - | - | - |
Prosinac
|
- | - | - | - |
Etimologija
Ime daikon japanska je složenica od riječi dai (veliki) i kon (korijen). Latinsko ime roda Raphanus potječe od grčke riječi raphanos (raphys – repa). Ono vuče porijeklo od stare perzijske riječi raphe čije značenje se prevodi kao “brza pojava” a ukazuje na brzu klijavost sjemenki ovih biljaka. Prema drugoj verziji korijen je grčka riječ ra (brz) i fainomai (pojavljujem se), istog značenja. Ime vrste sativus prevodi se kao ono što se sije, kultivira.[1] Rod je klasificirao otac taksonomije Carl Linnaeus 1753. u djelu Species Plantarum.
Uzgoj
Postoji velik broj različitih kultivara. U Japanu je najčešća sorta izduženog korijena dugog i do 35 cm te promjera 5-10 cm. Sije se u srpnju i kolovozu, u suprotnome bi preuranjenom sjetvom zbog velikih vrućina vrlo vjerojatno svu snagu usmjerio u stvaranje cvjetova. Savjeti uzgoja jednaki su kao i oni za rotkvicu. U prirodnom uzgoju čest je slučaj da su listovi izbušeni malim rupicama od kukaca. Vadi se prije pojave mraza no velika mu je prednost što se može vrlo dugo skladištiti bez da se pokvari.
Upotreba
Jestivi su korijen i listovi. Korijen konzumiramo sirov, kao dodatak salatama ili ga kiselimo. Pikantnog je okusa, baš kao i rotkvica, no značajno je aromatičniji i oštriji. Kuhani daikon gubi na oštrini te je više nalik na repu. Možemo ga koristiti kao dodatak juhama ili naribati te spremati kao čaj. Smatra se da odlično čisti organizam, te je česta namirnica raznih detoksikacijskih dijeta i makrobiotičke prehrane. Listovi su najbolje jestivi kada su mladi, kasnije postanu tvrdi i žilavi. Sjemenke može klijati te kada klice narastu visine par cm možemo ih koristiti sirove kao aromatičan dodatak jelima, salatama i sendvičima.