Crna rotkva Raphanus sativus var. niger

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Raphanus sativus var. niger

Karakteristike

Crna rotkva (Raphanus sativus L. var. niger (Mill.) J. Kern.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Prve godine stvara stabljiku koja ima okruglasti ili izduženi, zadebljali, crni hipokotil, te lisnu rozetu. Korijen može biti dug do 50 cm. Listovi su perasto razdijeljeni, grube teksture. Cvjetovi se javljaju u drugoj godini, skupljeni su u razgranate grozdaste cvatove. Ocvijeće im je dvostruko, sastavljeno od čaške i vjenčića. Čašku čine četiri tamnozelena lapa, vjenčić je građen od četiri bijelih latica. Prašnika je šest, pri dnu su smješteni nektariji. Plodnica je nadrasla i nosi više sjemenih zametaka. Plod je duguljasta komuška koja sadrži male, okruglaste, crvenkaste sjemenke.

Uzgaja se kao povrtna kultura, razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinsko ime roda Raphanus potječe od grčke riječi raphanos (raphys – repa). Ono vuče porijeklo od stare perzijske riječi raphe čije značenje se prevodi kao “brza pojava” a ukazuje na brzu klijavost sjemenki ovih biljaka. Prema drugoj verziji korijen je grčka riječ ra (brz) i fainomai (pojavljujem se), istog značenja. Ime vrste sativus prevodi se kao ono što se sije, kultivira.[1] Na stranim jezicima nazivi su black radish, black spanish radish (eng.), Winter-Rettich (njem.), radis noir, radis de l’hiver (fr.), rafano nero (tal.), rábano negro (špa.), črna redkev (slo.). Rod je klasificirao otac taksonomije Carl Linnaeus 1753. u djelu Species Plantarum.

Upotreba

Jestiv je zadebljali hipokotil i listovi. Hipokotilu se kora oguli, te se može pripremati termičkom obradom ili konzumirati sirovo. Jestivi su samo mladi listovi, stari su pregrubi i pikasti.

U fitoterapiji i u homeopatskim pripravcima koristi se korijen crne rotkve. Upotrebljava se svježe iscijeđen sok te pije prije obroka.

Galerija fotografija

Podijeli