Preskoči do glavnog sadržaja

Rotkvica

Raphanus sativus

Karakteristike

Rotkvica (Raphanus sativus L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Čini je zadebljali, sočni, hipokotil na čijem je dnu pravi korijen te kratka stabljika s lišćem u obliku rozete. Listovi su grubo nazubljeni, urezani na režnjeve, hrapave su površine. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, skupljeni u grozdaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, sastavljeno od čaške koju čine četiri zelena lapa i vjenčića koji je građen od četiri bijelih ili svijetloljubičastih latica. Prašnika je ukupno šest, četiri duža i dva kraća. Plodnica je nadrasla i nosi više sjemenih zametaka. Cvate u svibnju i lipnju. Nakon uspješnog oprašivanja stvaraju se plodovi, male mahune pune okruglastih, sitnih, crvenkastih sjemenki.

Stanište

Porijeklom je iz južne Azije, uzgaja se kao povrtna kultura zbog zadebljalog hipokotila (donjeg dijela stabljike). Razmnožava se sjemenom.

Uzgoj

Klima i stanište

Usprkos njezinim skromnim zahtjevima treba joj osigurati obrađeno tlo bogato hranjivim tvarima da bi se razvila i postigla optimalnu aromu. Proljetna i jesenska sjetva zahtjeva sunčano mjesto dok ju je ljeti bolje uzgajati u polusjeni/sjeni. Potrebno je redovito zalijevanje.

Sorte

  • Saxa – rana sorta, okruglog oblika
  • Flamboyant 3  srednje rana rotkvica, duguljastog oblika

Njega, zaštita i gnojidba

Rotkvica je odlična biljka za međusjetvu. Ne treba joj puno prostora te se može sadit u svaku slobodnu rupu između ostalog povrća. Zbog brzog rasta i malih zahtijeva možemo je sijati gotovo cijele godine. U toplijim krajevima s vrućim i suhim ljetima kao što je to kod nas u Dalmaciji, ljetni uzgoj (od lipnja do kolovoza) na otvorenom je teži jer rotkvica traži dosta vlage. Obzirom da sjetva u lipnju daje loše rezultate, bolje je sačekati kolovoz. Sijemo je na konačno mjesto na dubinu od oko 1,5 cm. Proklijat će za 4-7 dana. Ukoliko sjeme nije posijano na odgovarajući razmak potrebno je prorjeđivanje na 4-5 cm. Najbolje odmah, čim se formiraju prvi pravi listovi, kako bi se hipokotil mogao neometano razvijati. Daljnja njega zahtijeva čupanje korova te redovito održavanje vlage, jer u slučaju suše i vrućine hipokotil nepravilno odebljava, drvenast je i lošeg, oštrog, okusa.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Zbog brzog klijanja i rasta često se koristi za označavanje redova u kojima sijemo luk, pastrnjak i peršin. Dobri susjedi su grah, kupus, salata, špinat, mrkva, grbica i rajčice.

Berba

Rotkvice beremo čim sazriju, ukoliko se na vrijeme ne uberu vrlo brzo odrvene.

Medenje

Medonosna je biljka, pčele salijeću cvjetove sakupljajući nektar i cvjetni prah. Na 1 ha zasijane površine pčele mogu sakupiti 50 kg med koji se brzo kristalizira.[1]

Kalendar sjetve i sadnje

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.

Sijanje na zaštićeno Sijanje na otvoreno Presađivanje Berba
Siječanj
- - - -
Veljača
- - - -
Ožujak
- - -
Travanj
- -
Svibanj
- -
Lipanj
- -
Srpanj
- -
Kolovoz
- - -
Rujan
- -
Listopad
- - -
Studeni
- - - -
Prosinac
- - - -

Etimologija

Ime roda Raphanus dolazi od grčkog raphanos (raphys – repa). Porijeklo je stara perzijska riječ raphe (“brza pojava”) zbog brze klijavosti sjemenki. Prema drugoj verziji potječe od grčke riječi ra (brz) i fainomai (pojavljujem se), no značenje je isto. Ime vrste sativus prevodi se kao ono što se sije, kultivira, često se uzgaja.[2]

Na stranim jezicima nazivi su radish (eng.), Garten-Rettich (njem.), radis (fr.), ravanello (tal.), rábano (špa.), redkvica (slo.).

Rod je klasificirao otac taksonomije Carl Linnaeus 1753. u djelu Species Plantarum.

Upotreba

Upotrebljavamo svježi, sirovi hipokotil, najčešće za salate. Jestivi su listovi, a također i male mahunice kada su mlade, prije nego što se u njima počne stvarati sjeme.

Galerija fotografija

Pregled lokacija