Blagva Amanita caesarea

Blagva

Taksonomija

Fungi
carstvo
Carstvo:
Fungi
Odjeljak:
Basidiomycota
Koljeno:
Agaricomycetes
Red:
Agaricales
Porodica:
Amanitaceae
Rod:
Amanita
Vrsta:
Amanita caesarea
Sinonimi:
Agaricus caesareus Scop.
Narodna imena:
kneginja, carevka, žurdana, blagar, đordani, rujnica, knez, rudnjača, žula, škripac, gospa, knežica, knez
Kategorija
Jestive gljive, Rijetke i ugrožene vrste
Oznake
amanita, amanitaceae, blagva
Traži pojam
blagva
Srodne vrste
Prava tigrica
Prava tigrica Amanita excelsa
Svijetložuta muhara
Svijetložuta muhara Amanita gemmata
Jajasta muhara
Jajasta muhara Amanita ovoidea
Usamljena muhara
Usamljena muhara Amanita strobiliformis
Biserke
Biserka Amanita rubescens
Print

Karakteristike

Blagva (Amanita caesarea (Scop.) Pers.) je vrsta jestive gljive iz porodice Amanitaceae. U početku izgleda kao jaje, prekrivena je elastičnim ovojem koji puca te se iz njega rađa gljiva. Klobuk je promjera 5-15 cm, žutonarančaste do crvenonarančaste boje, rjeđe blijedožut, u mladosti polukuglast ili jajast, kasnije postane širok, izbočen ili spljošten, ponekad malo udubljen. Površina mu je uglavnom glatka, po suhom vremenu sjajna, po vlažnom malo ljepljiva i lako se guli. Listići su u mladosti svijetložuti, kasnije izraženo žuti, gusti, široki, slobodni. Stručak je valjkast, čvrst, u početku je pun, kasnije postane malo šupalj, u donjem je dijelu malo gomoljasto zadebljan i okružen ostacima bijele ovojnice, mesnat, naraste do 15 cm visine. Meso je čvrsto, nepromjenjivo, blagog mirisa, u početku bijelo, kasnije žućkasto, ispod kožice klobuka žuto. Spore su jajaste, otrusina je bijelo žućkasta.

Stanište

Rasprostranjena je gljiva u južnoj i srednjoj Europi. Raste od ljeta do jeseni u toplim i suhim mjestima, na pjeskovitom i šljunkovitom tlu u svijetlim listopadnim šumama (hrast, pitomi kesten), od nizinskog do brdskog područja. Rijetka je, kod nas je zabilježena samo u sjevernom dijelu Hrvatske, uključujući pojas Istre i Slavonije. U Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske vodi se kao ugrožena i strogo je zaštićena vrsta.[1][2]

Etimologija

Latinski naziv roda Amanita potječe od grčke riječi amanita (gljiva). Ime vrste caesarea dolazi od toga što je bila cijenjena gljiva na stolu careva i visokih dužnosnika Rimskog carstva. Na stranim jezicima nazivi su caesar’s mushroom (eng.), Kaiserling, Kaiserpilz, Orangegelber Wulstling (njem.), amanite des Césars, oronge vraie, coucoune (fr.), ovolo buono (tal.), oronja, amanita de los césares, huevo de rey, yema de huevo (špa.), cogumelo-dos-césares, laranjinha, amanita-real, amanita-dos-césares (port.), knežja mušnica, karželj, blagva, žrdana (slo.).

Upotreba

Jestiva je gljiva vrhunske kvalitete, odlična je i za konzerviranje na različite načine. Mlade gljive jestive su i sirove ali osim što je zaštićena, ne preporuča se jesti kada je u formi jaja, jer nije dosegla razvojnu fazu i otpustila spore.

Galerija fotografija

Literatura

  1. , , , , (.), Crvena knjiga gljiva Hrvatske, Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, ISBN: 978-953-7169-42-2
  2. , (.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
  3. , (.), Atlas gljiva, Zagreb: Prosvjeta
  4. , (.), Gljive – vodič za prepoznavanje, Rijeka: Leo-commerce, ISBN: 978-953-218-340-5
  5. , (.), Gljive naših krajeva, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, ISBN: 86-399-0181-3

Autorska prava fotografija

  1. By Alessandroferri (Own work) [CC BY-SA 4.0], via Wikimedia Commons
  2. By Vihljun (Own work) [Public domain], via Wikimedia Commons
  3. By Yaqui (Self-photographed) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons

Podijeli