Preskoči do glavnog sadržaja

Bjelušina

Inula verbascifolia

Karakteristike

Bjelušina (Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je polegnuta ili povijena, razgranata u osnovi, visoka 20-50 cm. Listovi su jajoliko lancetasti, donji listovi smješteni su na dugačkim peteljkama, listovi na gornjim dijelovima stabljika su manji i gotovo sjedeći. I stabljika i listovi su pustenasto dlakavi i izražene sive boje. Cvjetovi su skupljeni u cvjetne glavice promjera oko 1 cm, čine ih vanjski jarkožuti jezičasti cvjetovi i unutrašnji narančasti cjevasti cvjetovi. Nalaze se na stapkama u pazušcima gornjih listova. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je dlakava roška s papusom.

Stanište

Bjelušina raste na području jugoistočne Europe, točnije na priobalnim područjima Balkanskog poluotoka, jugoistočne Italije i Anatolije. Nalazimo je u pukotinama stijena, kamena ili starih zidova priobalnih područja, na sunčanim ili polusjenovitim mjestima. Kod nas se može naći u Dalmaciji.

Etimologija

Za porijeklo latinskog imena roda Inula ne postoje sigurni podaci. Pretpostavlja se da je iskrivljena umanjenica od imena Helena – Helenica, što se odnosi Helenu Trojansku koja je prema grčkoj mitologiji bila Zeusova kćer i smatrala se najljepšom ženog tog doba. Prema drugom izvoru potječe od grčke riječi inoo (praznim), zbog purgativnog djelovanja pravog omana (Inula helenium).[1] Narodni naziv bjelušina dan je zbog bijelo pustenastih dlaka. Ime vrste verbascifolia upućuje na sličnost listova s listovima biljaka iz roda divizma (Verbascum), koje su također sivkaste boje i prekrivene vunenastim dlačicama. U inozemstvu je biljka vrlo slabo poznata, no u bliskim zemljama nazivi su enula candida (tal.), lučnikovolistni oman (slo.).

Galerija fotografija