Bjelušina

Inula verbascifolia

Carstvo:: Plantae

Red:: Asterales

Porodica:: Asteraceae

Rod:: Inula

Vrsta:: Inula verbascifolia

Sinonimi:: Conyza verbascifolia Waldst., Inula candida ssp. verbascifolia (Willd.) Hayek, Inula candida Ten., non Cass.

Narodna imena

Bila slavulja, bilušina, bijela kadulja

Vrijeme cvatnje

i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii

Veličina

do 50 cm visine

Pregled sadržaja

Karakteristike
Stanište
Etimologija
Galerija fotografija

Karakteristike

Bjelušina (Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je polegnuta ili povijena, razgranata u osnovi, visoka 20-50 cm. Listovi su jajoliko lancetasti, donji listovi smješteni su na dugačkim peteljkama, listovi na gornjim dijelovima stabljika su manji i gotovo sjedeći. I stabljika i listovi su pustenasto dlakavi i izražene sive boje. Cvjetovi su skupljeni u cvjetne glavice promjera oko 1 cm, čine ih vanjski jarkožuti jezičasti cvjetovi i unutrašnji narančasti cjevasti cvjetovi. Nalaze se na stapkama u pazušcima gornjih listova. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je dlakava roška s papusom.

Stanište

Bjelušina raste na području jugoistočne Europe, točnije na priobalnim područjima Balkanskog poluotoka, jugoistočne Italije i Anatolije. Nalazimo je u pukotinama stijena, kamena ili starih zidova priobalnih područja, na sunčanim ili polusjenovitim mjestima. Kod nas se može naći u Dalmaciji.

Etimologija

Za porijeklo latinskog imena roda Inula ne postoje sigurni podaci. Pretpostavlja se da je iskrivljena umanjenica od imena Helena – Helenica, što se odnosi Helenu Trojansku koja je prema grčkoj mitologiji bila Zeusova kćer i smatrala se najljepšom ženog tog doba. Prema drugom izvoru potječe od grčke riječi inoo (praznim), zbog purgativnog djelovanja pravog omana (Inula helenium).^[1] Narodni naziv bjelušina dan je zbog bijelo pustenastih dlaka. Ime vrste verbascifolia upućuje na sličnost listova s listovima biljaka iz roda divizma (Verbascum), koje su također sivkaste boje i prekrivene vunenastim dlačicama. U inozemstvu je biljka vrlo slabo poznata, no u bliskim zemljama nazivi su enula candida (tal.), lučnikovolistni oman (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

Davor Ristic (CC0)