Pravi oman Inula helenium

Carstvo:
Red:
Asterales
Porodica:
Tribus:
Inuleae
Rod:
Vrsta:
Inula helenium
Sinonimi:
Aster hellenium Scop., Corvisaria helenium Mérat

Karakteristike

Pravi oman (Inula helenium L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili u gornjem dijelu razgranata, gusto obrasla dlakama, visoka do 2 metra. Glavni korijen je duguljast i mesnat. Listovi su uspravni, srcoliko ovalni, nejednako nazubljeni, duguljasti i veliki, dužine do 40 cm, s gornje strane su hrapavi, naličje je pustenasto, donji listovi se nalaze na dugim peteljkama, dok su gornji naizmjenični, sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su zlatnožuti, krupni, promjera 4-7 cm, građeni su od jezičastih rubnih i središnjih cjevastih cvjetova, rastu na vrhovima stabljike i postranih izboja. Cvate od srpnja do rujna. Plod je oko 5 mm duga roška s papusom.

Stanište

Rasprostranjen je na području južne i jugoistočne Europe. Raste na suhim obroncima, u svijetlim šumama, uz rubove šuma, na vlažnim livadama. Razmnožava se sjemenom, ponekad se uzgaja kao ukrasna biljka.

Etimologija

Latinsko ime roda Inula potječe od grčke riječi inoo (praznim), zbog purgativnog djelovanja biljke. Prema drugom izvoru Inula potječe od grčke riječi helene (košarica), zbog oblika cvjetova. Ime vrste helenium potječe od grčke riječi inaein (čistiti), zbog purgativnog djelovanja.[1] Ime oman praslavensko je ime i potječe od riječi mamiti jer se korijen u prošlosti koristio kao sredstvo koje omamljuje.[2]

Na stranim jezicima nazivi su elecampane, horse-heal (eng.), Echter Alant (njem.), grande aunée (fr.), enula campana (tal.), elecampana, enula, helinio (špa.), veliki oman (slo.).

Upotreba

Podanak i korijen vade se u proljeće i jesen, dobro se operu, narežu na manje dijelove i pažljivo suše na prozračnom, toplom mjestu. Sadrže do 44% ugljikohidrata inulina. Može ga se kandirati tako da se nakon guljenja, čišćenja i rezanja na manje komadića kuha kroz 30 minuta u koncetriranom sirupu i poslije suši.[3]

U fitoterapji podanak se koristi u liječenju bronhitisa, bronhijalnog katra, djeluje kao ekspektorans.[4]

  • 1 žličica podanka i korijena kuha se 15 minuta (30) i procijedi. Pije se kroz dan u malim gutljajima. Ne koristi se dugotrajno.

Destilacijom vodenom parom korijena dobiva se eterično ulje (1-3%). Koristi se kod za tretiranje plućnih bolesti, kod bronhitisa.

Galerija fotografija

Podijeli