Velika zečina
Centaurea scabiosa
Karakteristike
Velika zečina ili veliki različak (Centaurea scabiosa L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, uglasta, izbrazdano hrapava, u gornjem dijelu jako razgranata, visoka 50-130 cm. Podanak je snažan i skoro odrvenjeo. Listovi su perasto razdijeljeni na lancetaste režnjeve, na obje strane su čekinjasto hrapavi, cjeloviti, donji listovi imaju peteljke, gornji su sjedeći. Cvjetovi su purpurni, skupljeni u glavice promjera 3-5 cm koje su pojedinačno na vrhovima stabljika. Involukrum je jajast, listići su mu dlakavi, smeđezeleni. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je spljoštena ruška duga oko 5 mm, papus je ljubičast, iste dužine kao roška.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi. Raste na suhim livadama i pašnjacima, na rahlom tlu do pretplaninskog pojasa.
Etimologija
Latinsko ime roda Centaurea potječe od kentaura (mitsko biće pola konj, pola čovjek) Hirona, liječnika i začetnika botanike u grčkoj mitologiji. Na stranim jezicima nazivi su greater knapweed (eng.), Skabiosen-Flockenblume (njem.), centaurée scabieuse (fr.), fiordaliso vedovino (tal.), centaurea mayor (špa.), poljski glavinec (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi, pripremaju se kuhanjem premda nemaju veće vrijednosti a stariji listovi su gorki, razvijena stabljika sadrži alkaloide i gorke glikozide.[1]
Galerija fotografija
Literatura
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
