Velika zečina Centaurea scabiosa

Carstvo:
Red:
Asterales
Porodica:
Asteraceae
Vrsta:
Centaurea scabiosa
Sinonimi:
Acrocentron scabiosa (L.) Á. Löve et D. Löve, Colymbada scabiosa (L.) Holub, Centaurea integrifolia Vuk., Centaurea coriacea Waldst. et Kit. ex Willd.

Karakteristike

Velika zečina ili veliki različak (Centaurea scabiosa L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, uglasta, izbrazdano hrapava, u gornjem dijelu jako razgranata, visoka 50-130 cm. Podanak je snažan i skoro odrvenjeo. Listovi su perasto razdijeljeni na lancetaste režnjeve, na obje strane su čekinjasto hrapavi, cjeloviti, donji listovi imaju peteljke, gornji su sjedeći. Cvjetovi su purpurni, skupljeni u glavice promjera 3-5 cm koje su pojedinačno na vrhovima stabljika. Involukrum je jajast, listići su mu dlakavi, smeđezeleni. Cate u srpnju i kolovozu. Plod je spljoštena ruška duga oko 5 mm, papus je ljubičast, iste dužine kao roška.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi. Raste na suhim livadama i pašnjacima, na rahlom tlu do pretplaninskog pojasa.

Etimologija

Latinsko ime roda Centaurea potječe od kentaura (mitsko biće pola konj, pola čovjek) Hirona, liječnika i začetnika botanike u grčkoj mitologiji. Na stranim jezicima nazivi su greater knapweed (eng.), Skabiosen-Flockenblume (njem.), centaurée scabieuse (fr.), fiordaliso vedovino (tal.), centaurea mayor (špa.), poljski glavinec (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, pripremaju se kuhanjem premda nemaju veće vrijednosti a stariji listovi su gorki, razvijena stabljika sadrži alkaloide i gorke glikozide.[1]

Galerija fotografija

Podijeli