Tresetna paprat

Karakteristike

Tresetna paprat (Dryopteris carthusiana (Vill.) H.P.Fuchs) je vrsta paprati iz porodice Dryopteridaceae. Listovi su uspravni, ovalno lancetasti, dugi 30-100 cm, široki oko 30 cm, imaju duge peteljke koje izviru direktno iz podanka koji je uzdižući ili puzajući, dvostruko su ili trostruko rasperani, donji su nasuprotni, gornji su naizmjenični, na svakom listu je 15-25 para listića koji su dugi 8-10 cm, široki 2-4 cm, ušiljeni, žutozeleni, do kasnije sivozeleni, ne prezimljuju. Sorusi su u dva reda, malo odstupaju od središnje žile, spore dozrijevaju u lipnju i srpnju.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na hladnim i sjenovitim mjestima, u šumama, n arubovima cretova i močvara, od nizina do planinskog pojasa.

Etimologija

Latinsko ime roda Dryopteris izvedeno je od grčkih riječi drys (hrast, šuma) i pteris (paprat), a navodno potječe prema šumskim nimfama Drijadama koje su živjele u hrastovim šumama.^[1]

Na stranim jezicima nazivi su narrow buckler-fern, spinulose woodfern (eng.), Gewöhnlicher Dornfarn (njem.), dryoptéris de Chartreuse, dryoptéris des Chartreux (fr.), felce certosina (tal.), bodičasta glistovnica (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Daderot
• Joseba Garmendia
• Muriel Bendel
• Wasp32
• Mason Brock
• Krzysztof Ziarnek