Taksonomija
Plantae
Karakteristike
Velika paprat (Dryopteris dilatata (Hoffm.) A.Gray) je vrsta paprati iz porodice Dryopteridaceae. Podanak je kratak, drvenast, uzlazni ili uspravan, prekriven smeđim ljuskama. Listovi su duguljasto jajasti do jajasto trokutasti, dugi do 150 cm, široki 20-40 cm, povijeni u luku, suženi, tamnozeleni, trostruko perasti, čine ih 10-15 para listića koji su ušiljeni, dugi 8-13 cm, široki2-4 cm, obrasli žućkastim, žljezdastim dlačicama, njihovi manji listići su dublje urezani i nazubljeni. Peteljka listova je kraća od plojke, žute ili žutosmeđe boje, prekrivena smeđim ljuskastim dlačicama. Sorusi su veliki, induzij je bubrežast i na rubu ima žljezdaste dlačice. Spore dozrijevaju u lipnju i srpnju.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, zapadnoj i sjevernoj Aziji, u Sjevernoj Americi. Raste na sjenovitim mjestima, na vlažnom tlu kisele reakcije u crnogoričnim šumama, uz potoke i na močvarnim mjestima, od nizina do pretplaninskog pojasa. Uzgaja se kao ukrasna biljka, od kultivara značajni su:
- “Grandiceps” – listovi s velikim, terminalnim vrhovima, dugi do 50 cm
- “Lepidota” – listići su tanki, izgledaju poput čipke
Etimologija
Latinsko ime roda Dryopteris izvedeno je od grčkih riječi drys (hrast, šuma) i pteris (paprat), a navodno potječe prema šumskim nimfama Drijadama koje su živjele u hrastovim šumama.[1] Ime vrste dilatata znači proširen. Na stranim jezicima nazivi su broad buckler-fern (eng.), Breitblättriger Dornfarn, Großer Dornfarn (njem.), fougère dilatée, dryoptéris dilaté (fr.), felce dilatata (tal.), širokolistna glistovnica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press, ISBN: 978-0881925494
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-00638-8
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5
