Velika paprat Dryopteris dilatata

Velika paprat

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Dryopteridales
Porodica:
Dryopteridaceae
Rod:
Dryopteris
Vrsta:
Dryopteris dilatata
Narodna imena:
Širokolisna paprat
Kategorija
Papratnjače
Oznake
dryopteridaceae, dryopteris, velika paprat
Traži pojam
velika paprat
Srodne vrste
Muška paprat
Muška paprat Dryopteris filix-mas
Tresetna paprat
Tresetna paprat Dryopteris carthusiana
Print

Karakteristike

Velika paprat (Dryopteris dilatata (Hoffm.) A.Gray) je vrsta paprati iz porodice Dryopteridaceae. Podanak je kratak, drvenast, uzlazni ili uspravan,  prekriven smeđim ljuskama. Listovi su duguljasto jajasti do jajasto trokutasti, dugi do 150 cm, široki 20-40 cm, povijeni u luku, suženi, tamnozeleni, trostruko perasti, čine ih 10-15 para listića koji su ušiljeni, dugi 8-13 cm, široki2-4 cm, obrasli žućkastim, žljezdastim dlačicama, njihovi manji listići su dublje urezani i nazubljeni. Peteljka listova je kraća od plojke, žute ili žutosmeđe boje, prekrivena smeđim ljuskastim dlačicama. Sorusi su veliki, induzij je bubrežast i na rubu ima žljezdaste dlačice. Spore dozrijevaju u lipnju i srpnju.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, zapadnoj i sjevernoj Aziji, u Sjevernoj Americi. Raste na sjenovitim mjestima, na vlažnom tlu kisele reakcije u crnogoričnim šumama, uz potoke i na močvarnim mjestima, od nizina do pretplaninskog pojasa. Uzgaja se kao ukrasna biljka, od kultivara značajni su:

  • “Grandiceps” – listovi s velikim, terminalnim vrhovima, dugi do 50 cm
  • “Lepidota” – listići su tanki, izgledaju poput čipke

Etimologija

Latinsko ime roda Dryopteris izvedeno je od grčkih riječi drys (hrast, šuma) i pteris (paprat), a navodno potječe prema šumskim nimfama Drijadama koje su živjele u hrastovim šumama.[1] Ime vrste dilatata znači proširen. Na stranim jezicima nazivi su broad buckler-fern (eng.), Breitblättriger Dornfarn, Großer Dornfarn (njem.), fougère dilatée, dryoptéris dilaté (fr.), felce dilatata (tal.), širokolistna glistovnica (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  2. , (.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press, ISBN: 978-0881925494
  3. , (.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-00638-8
  4. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Autorska prava fotografija

  1. By Rasbak (Own work) [GFDL or CC-BY-SA-3.0], via Wikimedia Commons
  2. By Dominicus Johannes Bergsma (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  3. By B.gliwa (Own work) [CC BY-SA 2.5], via Wikimedia Commons
  4. By MurielBendel (Own work) [CC BY-SA 4.0], via Wikimedia Commons

Podijeli