Stepska kadulja
Salvia nemorosa
Karakteristike
Stepska kadulja (Salvia nemorosa L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, obično u gornjem dijelu razgranata, naraste do 60 cm visine. Listovi su uži i dulji, na licu su goli, naličje im je sivo maljavo. Donji listovi nalaze se na peteljci i brzo uvenu, gornji su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, tvore tanke klasaste cvatove. Vjenčić je sastavljen od plavoljubičastih latica s dlakama. Čaška je dvousnata, zvonastog oblika. Dva prašnika nalaze se ispod gornje usne. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je kalavac koji se raspada na 4 tamnosmeđa plodića.
Stanište
Rasprostranjena je na području srednje i jugoistočne Europe te jugozapadne Azije. Raste na livadama, suhim travnjacima, u svijetlim listopadnim šumama, do 1000 m nadmorske visine. Ugrožena je vrsta i strogo zaštićena.[1]
Etimologija
Latinsko ime roda Salvia dolazi od latinske riječi salvus (zdravlje), čime se ukazuje na ljekovitost vrste, prije svega ljekovite kadulje (Salvia officinalis).[2] Ime vrste nemorosum potječe od riječi nemus, nemoris (šuma), ukazuje na stanište. Na stranim jezicima nazivi su woodland sage, Balkan clary (eng.), Hain-Salbei, Steppen-Salbei (njem.), sauge des bois (fr.), podlesna kadulja (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
