Rutavi bijeli sljez
Althaea hirsuta
Karakteristike
Rutavi bijeli sljez (Althaea hirsuta L) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezovki (Malvaceae). Stabljika je uspravna ili povijena, razgranata, bridasta, nekad hrđavocrvene boje, prekrivena vodoravnim, hrapavim dlakama, visoka 30-60 cm. Listovi su sivozeleni, razdijeljeni na 3-5 režnjeva nazubljenih rubova, na naličju su uz žile dlakavi, nalaze se na dugačkim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, promjera oko 2,5 cm, nalaze se na vrhovima stabljika i u pazušcima listova na dugim stapkama. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je građena od pet duboko urezanih i vrlo dlakavih režnjeva, vjenčić čine nježno roze ili rijetko bijele, naopako jajaste latice prošarane tamnijim žilicama, na vrhu su podrezane i dužine oko 1,5 cm. Prašnici su žutih antera. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je kalavac koji se dijeli na mnoge male plosnate plodiće.
Stanište
Rasprostranjen je u južnoj Europi na području oko Mediterana, tek ponegdje još u srednjoj Europi. Raste na svijetlim i polusvjetlim staništima na umjereno kiselom tlu.
Etimologija
Latinsko ime roda althaea potječe od grčke riječi althainein što znači liječiti, sanirati i althos ljekovito sredstvo.[1] Ime vrste hirsutum znači dlakav. Na stranim jezicima nazivi su Rauer Eibisch, Rauhaariger Eibisch (njem.), altea ispida (tal.), srhkodlakavi slez (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
