Park oko dvorca Stubički Golubovec
Dvorac Stubički Golubovec nalazi se u Donjoj Stubici u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Građen u stilu kasnog baroka, od velikog je povijesnog i kulturnog značaja. 1952. godine zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture.
Povijest dvorca
Dvorac je sagradila oko 1800. godine obitelj Domjanić, čiji je posljednji potomak bio pjesnik Dragutin Domjanić (1875. – 1933.). 4 godine kasnije, dvorac se prodao biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, začetniku zagrebačkoga perivoja Maksimir. Vrhovac ga tada obnavlja ali i proširuje cijelo imanje jer uz njega kupuje i kuriju s manjim gospodarskim zgradama u Donjem Golubovcu u blizini dvorca.
Nakon smrti Vrhovca, dvorac dospijeva u vlasništvo njegove nećakinje Ane Sermage a nakon njene smrti imanje pripada njenoj kćerki Antoniji, ženi hrvatskog bana Levina Raucha, poznatoga potpisnika Hrvatsko-ugarske nagodbe. Posljednji vlasnik imanja bila je obitelj Steeb koja se preselila nakon II. Svjetskog rata u Austriju.
Danas u dvorcu djeluje Kajkaviana, društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatskokajkavske kulturne baštine koja u njemu održava književne večeri, simpozije, koncerte, izložbe i druga kulturna događanja.
Područje oko dvorca i flora
Područje oko dvorca prostire se na površini od 21,5 hektara. Kompozicijski i prostorno se dijeli i na dvije cjeline, perivoj oko dvorca i park šumu. Šumu čini samonikli hrast lužnjak (Quercus robur) i obični grab (Carpinus betulus), te posađena stabla američkog borovca (Pinus strobus). Od brojnih egzotičnih vrsta danas ih je vrlo malo, veoma je vrijedan grm sasafrasa (Sassafras officinale) koji je vrlo rijedak kod nas, možda i jedini primjerak u cijeloj Hrvatskoj.