Grapčeva špilja
Grapčeva špilja nalazi se na južnim padinama gorskog lanca na otoku Hvaru i jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta iz neolitika i brončanog doba.
Opis špilje
Do špilje se može doći samo pješice zbog nepristupačnog terena. Ulaz se nalazi u blizini sela Humac, na 225 metara nadmorske visine, s kojeg se pruža pogled na otoke Šćedro, Korčulu, Vis, Sušac te obalu Italije. Okružena je tipičnim mediteranskim raslinjem. Špilju čine dvije prostorije: ulazni hodnik (13,5 × 5 m) i veća dvorana (23 × 22 m) u kojoj se nalaze brojni stalaktiti i stalagmiti. Nekada je ulaz bio gotovo posve zatvoren urušenim svodom, što je špilji davalo dodatnu zaštitu.
Arheološka istraživanja
Grapčeva špilja značajna je kao arheološke nalazište. Prva istraživanja krajem 19. stoljeća vodio je prirodoslovac Grgur Bučić, dok je najopsežnija iskopavanja između 1947. i 1952. proveo akademik Grgo Novak. Otkrivena su tri kulturna sloja, od kojih je najzanimljiviji neolitički, bogat ornamentiranom i obojenom keramikom.
Pronađene su glatke posude s finim poliranim površinama, ukrašene bijelim i crvenim linijama, spiralnim motivima i točkastim ukrasima. Keramika se datira između 3500. i 2500. pr. Kr. Uz nju su pronađeni predmeti od bakra, kameni alati te brojni životinjski i ljudski koštani ostaci. Nalazi se danas čuvaju u Arheološkom muzeju u gradu Hvaru.
Najznačajnije otkriće unutar Grapčeve špilje je najstariji poznati prikaz lađe u Europi, uklesan na vazi oko 3000. g. pr. Kr., a svjedoči o trgovinskim vezama otoka Hvara s udaljenim krajevima.
Špilja je danas uređena i otvorena za posjetitelje.
