Modra špilja
Modra špilja, smještena na sjeveroistočnoj strani malenog otoka Biševo, predstavlja zanimljivu prirodnu pojavu. Njezin jedini prirodni ulaz nalazi se na južnoj strani otoka ali je ispod razine mora. Prvobitni način ulaska u špilju bio je rezerviran samo za ronioce, no sve se promijenilo 1884. godine kada ju je službeno otkrio bečki slikar barun Eugen von Ransonet. Njegov prijedlog da se špilja proširi prihvaćen je iste godine, a dinamitom je stvoren otvor koji omogućuje pristup manjim čamcima. Unatoč tome što je otada špilja otvorena za javnost, visina otvora od samo 1,5 metara zahtijeva da posjetitelji leže u čamcu kako bi ušli što znači da je pristupačnost ulaženja vrlo slaba.
Zaštićena prirodna rijetkost
Ono što Modru špilju čini posebnom je njezina jedinstvena igra svjetla i vode. U jutarnjim satima do ranog podneva, sunčeva svjetlost prodire kroz podvodni otvor špilje i osvjetljava dno stijena. Svjetlost se potom reflektira na vodi unutar špilje stvarajući čarobni modri sjaj koji je obasjava. Zbog ove prekrasne plave svjetlosti, špilja je dobila ime “Modra špilja”.
Zbog navedenog, od 1951. godine, Modra špilja zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode čime se osigurava očuvanje njezine jedinstvene ljepote i prirodne vrijednosti. Špilja ima određene dimenzije, s dužinom od 24 metra, širinom od 10-12 metara i visinom od otprilike 15 metara. Najveća dubina špilje doseže do 20 metara.
Posjeta Modroj špilji moguća je samo između 10 i 14 sati jer u tom vremenu sunčeva svjetlost prodire kroz otvor i stvara čaroban efekt modre svjetlosti. Izvan ovog vremenskog okvira, špilja ostaje potpuno zamračena i nevidljiva. Iako posjeta traje samo nekoliko minuta, doživljaj koji pruža ostaje urezan u pamćenju svih koji je posjete.
