Planinska pavitina
Clematis alpina
Karakteristike
Planinska pavitina (Clematis alpina (L.) Miller) je trajna listopadna biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljike su drvenaste, glatke, u početku smećkastozelene, kasnije crvenkaste, duge su 1-4 metra. Listovi su nasuprotni, nalaze se na 4-8 cm dugoj peteljci, složeni su, jednostruko ili dvostruko razdijeljeni na dublje nazubljene, gole, ušiljene liske dužine 2-5 cm, na licu su zeleni i goli, naličje je malo svjetlije i golo ili narijetko dlakavo. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, zvonasti, krupni, promjera 2,5-4 cm, nalaze se na 5-12 cm dugim stapkama u pazušcima listova. Građeni su od 4 međusobno razmaknutih listića dužine 2,5-4 cm, ljubičaste su ili svijetloplave boje, tek malokad su bijeli. Prašnici su mnogobrojni, antere su im žute. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je obrnutojajasta, plosnata roška s oko 3 cm dugim dlakama, dozrijeva u kolovozu i rujnu.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj, južnoj i jugoistočnoj Europi, na Kavkazu i u Maloj Aziji. Raste na sjenovitim i hladnim mjestima, na vlažnim i kiselim tlima siromašnim dušikom. Penje se po stijenama i grmlju u šumama, u pretplaninskim i planinskim područjima. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto.
Etimologija
Latinski naziv roda Clematis potječe od grčke riječi klema (izdanak, vitica).[1] Ime vrste alpina ukazuje na planinska staništa. Na stranim jezicima nazivi su alpine clematis (eng.), Alpen-Waldrebe (njem.), clématite des Alpes, atragène des Alpes (fr.), clematide alpina (tal.), planinski srobot (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
