Obični krestušac
Polygala vulgaris
Karakteristike
Obični krestušac (Polygala vulgaris L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice krestuščevki (Polygalaceae). Grmolikog je rasta, stabljike su uspravne ili polegle, gole ili malo dlakave, drvenaste u osnovi, narastu do 35 cm visine. Korijenski sustav je vretenast, tanak i dobro razvijen. Mnogobrojne su, uspravne, pri osnovi drvenaste. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ušiljeni, u prizemnom dijelu su jajasti, u srednjem i gornjem dijelu linearno lancetasti, cjelovitih rubova. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, plavi ili ljubičasti, skupljeni po 10-40 u rahle grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Sastavljeni su od čaške koju čine pet lapova i vjenčića od pet latica te 8 prašnika koji su srasli u cijev. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je dvogradna čahura koja je pri osnovi sužena u peteljku i na rubu usko krilata, sadrži duguljasto eliptične, sivosmeđe sjemenke pokrivene bjelkastim dlakama.
Stanište
Rasprostranjena je vrsta u Europi i zapadnoj Aziji. Raste na sunčanim, umjereno suhim do umjereno vlažnim, siromašnim livadama i pašnjacima, uz rubove puteva i šuma, u svijetlim šumama i grmlju, od nizina do 1200 m nadmorske visine.
Etimologija
Latinsko ime roda Polygala složenica je od grčkih riječi polys (mnogo) i gala (mlijeko), zbog mišljenja da stoka koja jede krestušac daje više mlijeka. Ime vrste vulgaris znači uobičajen, čest.[1] Ime krestušac dobila je jer cvjetovi podsjećaju na podušnjake i krijestu pijetla.[2] Na stranim jezicima nazivi su common milkwort (eng.), Gewöhnliche Kreuzblume, Gewöhnliches Kreuzblümchen (njem.), polygale commun (fr.), poligala comune, bozzolina (tal.), erva-leiteira, polígala (port.), navadna grebenuša (slo.).
Upotreba
U narodnoj medicini koristila se za dišni sustav, za liječenje kašlja i bronhitisa.
Srodne vrste
Hrvatski krestušac (Polygala alpestris subsp. croatica (Chodat) Hayek) je naša endemska biljka koja raste na planinama Velebita, Gorskog Kotara, Dinare.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
