Naočiti šupljozub Galeopsis speciosa

Carstvo:
Red:
Lamiales
Porodica:
Vrsta:
Galeopsis speciosa
Sinonimi:
Tetrahit sulphureum (Jord.) Fourr., Galeopsis flavescens Borbás, Galeopsis crenifrons Borbás

Karakteristike

Naočiti šupljozub (Galeopsis speciosa Mill.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu snažno razgranata, naraste do 100 cm visine. Obrasla je krutim, ukočenim dlačicama. Listovi su naizmjenični, ovalnog oblika, tamnozeleni, nazubljenih rubova i ušiljenih vrhova. Peraste su nervature, nalaze se na peteljkama dužine 1-3 cm i dlakavi su na obje strane. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni po 4-8 u pršljenove u pazušcima listova. Srasli su u cijev dugu 7-8 mm koja je proširena na kraju dvjema usnama. Gornja usna je žuta i prekrivena dlačicama kao sijeda kosa na glavi, donja usna je trorežnjasta, srednji režanjk je ljubičast i bijelo obrubljen. Čaška je dvostruko kraća od vjenčića, ima 5 zubaca. Prašnika je 4. Cvate od srpnja do rujna, a brojne pčele posjećuju ih i sakupljaju nektar i pelud. Plod je kalavac podijeljen na 4 jednosjemena plodića.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području sjeverne i središnje Europe, te sjeverne Azije (Sibir). Na području Sjeverne Amerike smatra se udomaćenom. Raste u šumama i šikarama, uz rubove šuma, na zemljištima bogatima dušikom. Možemo je naći od nizina do 1600 m n. v.

Etimologija

Latinsko ime roda Galeopsis dano je zbog izgleda gornje usne koja podsjeća na lasicu a potječe od grčkih riječi gale (lasica) i opsis (izgled). Ime vrste speciosa znači upečatljiv, izražen, ugledan, lijep.[1] Hrvatski naziv dan je prema izgledu cvjetova, na donjoj usni vjenčića nalaze se dvije izbočine koje podsjećaju na šuplje zubove.[2] Na stranim jezicima nazivi su large-flowered hemp-nettle, Edmonton hempnettle (eng.), Bunte Hohlzahn (njem.), galéopsis splendide, galéopsis à fleurs panachées (fr.), canapetta screziata (tal.), pisani zebrat (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli