Dlakavi šupljozub

Karakteristike

Dlakavi šupljozub (Galeopsis pubescens Besser) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, prekrivena dlakama, malo zadebljana na čvorovima na kojima su krute dlake, naraste oko 20-50 cm visine. Listovi su nasuprotni, jajasti, dugi 3-7 cm, široki 1,5-4 cm, nazubljenih rubova, dlakavi na nervaturi, imaju dužu peteljku. Cvjetovi su dvospolni, ljubičasti, rastu u pazušcima gornjih listova skupljeni po 2-8 u pršljenaste cvatove. Srednji dio donje usne je mrežasto išaran i žutih mrlja, vjenčić je dug 2-2,5 cm, 2-3 puta duži od čaške koja ima 5 kratkih, bodljastih zubaca. Prašnika ima 4. Cvate od srpnja do rujna. Plod je kalavac koji se dijeli na 4 glatke, smeđe sjemenke.

Stanište

Rasprostranjen je u širem području srednje Europe i ponegdje u južnoj Europi. Raste na sunčanim i polusjenovitim staništima, u svijetlim listopadnim šumama, uz puteve i živice, na svježim zemljištima siromašnim dušikom i umjereno kisele reakcije.

Etimologija

Latinsko ime roda Galeopsis dano je zbog izgleda gornje usne koja podsjeća na lasicu a potječe od grčkih riječi gale (lasica) i opsis (izgled). Ime vrste pubescens znači dlakav.^[1] Hrvatski naziv dan je prema izgledu cvjetova, na donjoj usni vjenčića nalaze se dvije izbočine koje podsjećaju na šuplje zubove.^[2] Na stranim jezicima nazivi su hairy hemp-nettle (eng.), Weichhaariger Hohlzahn, Flaum-Hohlzahn (njem.), canapetta pubescente (tal.), puhasti zebrat (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Lara Černicki, (2005.), Samoniklo cvijeće grada Zagreba, Zagreb: Školska knjiga
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga