Obični šupljozub

Karakteristike

Obični šupljozub (Galeopsis tetrahit L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, jednostavna ili u gornjem dijelu razgranata, četverobridna, prekrivena četinastim dlačicama, ispod čvorova je odebljala. Naraste 20-80 cm visine. Korijen je vretenast. Listovi su nasuprotni, sjedeći, eliptični, nazubljenih rubova i nalaze se na do 4 cm dugoj peteljci, dugi su 3-8 cm, široki 1,5-5 cm. Cvjetovi su dvospolni, ljubičasti ili bijeli, skupljeni po 2-7 u guste pršljenaste cvatove na vrhu stabljike i postranih izboja. Vjenčić je dvousnat, gornja usna je prekrivena gustim žljezdastim dlačicama. Čaška je zvonasta, ima 5 izduženih, bodljastih zubaca. Prašnika ima 4. Cvatu od lipnja do rujna, oprašuju ih kukci. Plod je kalavac koji se dijeli na 4 plodića. Jedna biljka godišnje u prosjeku proizvede 2800 sjemenki, no može ih dati i do 8000.^[1]

Stanište

Rasprostranjen je u Europi i sjeverozapadnoj Aziji. Raste na polusjenovitim, plodnim, rastresitim i vlažnim tlima, na oranicama, u šumama, uz rijeke i potoke,  od nizina do pretplaninskog područja. Smatra se da je nastao prirodnim križanjem dlakavog (Galeopsis pubescens) i naočitog šupljozuba (Galeopsis speciosa).^[2]

Etimologija

Latinsko ime roda Galeopsis dano je zbog izgleda gornje usne koja podsjeća na lasicu a potječe od grčkih riječi gale (lasica) i opsis (izgled). Ime vrste tetrahit iskrivljeno je od grčkog tetrachizo (dijeliti na četvero), zbog četvernog ploda.^[3] Hrvatski naziv dan je prema izgledu cvjetova, na donjoj usni vjenčića nalaze se dvije izbočine koje podsjećaju na šuplje zubove.^[4] Na stranim jezicima nazivi su common hemp-nettle, brittlestem hempnettle (eng.), Gemeiner Hohlzahn, Dorn-Hohlzahn, Gewöhnlicher Hohlzahn, Stechender Hohlzahn (njem.), galéopsis tétrahit, ortie royale (fr.), canapetta comune (tal.), navadni zebrat (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
2. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
3. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
4. Lara Černicki, (2005.), Samoniklo cvijeće grada Zagreba, Zagreb: Školska knjiga
5. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
6. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Rasbak
• AnRo0002
• Teun Spaans
• AnRo0002