Naduti srčanik
Gentiana utriculosa
Karakteristike
Naduti srčanik ili naduta sirištara (Gentiana utriculosa L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice sirištarki (Gentianaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, jednostavna ili razgranata, rebrasta, gola, visoka 10-20 cm. Prizemni listovi su obrnuto jajoliki, tupi, dugi 0,5-1 cm, skupljeni su u rozetu, listovi na stabljici su izduženo jajasti i kopljasti, tupi ili ušiljeni. Cvjetovi su krupni, dugi 2-3 cm. Čaška je krupna, duga 1-2 cm, duguljasto eliptična i napuhnuta, na bridovima široko okriljena, ima 5 trokutastih zubaca. Vjenčić je plav ili rijetko bijel, s vanjske strane zelenkast, ima 5 duguljasto eliptične režnjeve duge oko 5-8 mm. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je lancetasta kapsula koja sadrži neokriljene, eliptične, crne do crvenkaste, bradavičaste sjemenke duge oko 1 mm.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na livadama i travnjacima, na svijetlim, umjereno toplim staništima, na tlima slabo bazične do slabo kisele reakcije, do pretplaninskog pojasa oko 1500 m nadmorske visine.
Etimologija
Latinsko ime roda Gentiana dano je u čast posljednjeg ilirskog kralja Gencija (181. pr. Kr. – 168. pr. Kr.), za kojeg Dioskorid kaže da ju je prvi pronašao. Ime vrste utriculosa znači cjevast, mješinast.[1] Na stranim jezicima nazivi su bladder gentian (eng.), Aufgeblasener Enzian, Schlauch-Enzian (njem.), gentiane à calice renflé (fr.), genziana alata, genziana a calice rigonfio (tal.), trebušasti svišč (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
