Šumski srčanik

Karakteristike

Šumski srčanik, asklepijeva sirištara ili šumska sirištara (Gentiana asclepiadea L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice sirištara (Gentianaceae). Stabljika je uspravna ili povijena, gola, visoka 30-100 cm. Podanak je snažan, čvornat, debljine 6-10 mm. Listovi su samo na stabljici, nasuprotni su ili skupljeni po troje, ovalno lancetasti, dužine 5-8 cm širine 3-5 cm, dugo ušiljeni, pri dnu zaobljeni, cjelovitih rubova, imaju 5 uzdužnih žila, dugi 5-7 cm, široki 2-3 cm, nemaju peteljku. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni ili po 2-3 skupljeni u pazušcima gornjih listova. Zvonoliki su, krupni i duguljasti, dužine 3-5 cm, duboko plave ili rjeđe ljubičaste boje, u unutrašnjosti imaju crvenoljubičaste točke. Prašnici su prirasli za cijev krunice. Cvate od srpnja do listopada. Plod je kapsula koja se otvara sa dva zaklopca, sadrži brojne široko okriljene sjemenke dužine oko 2 mm.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i istočnoj Europi, u Maloj Aziji. Odgovara im sunčan ili polusjenovit položaj, duboko, vlažno i bogato, dobro drenirano tlo, rastu u svijetlim šumama, na šumskim čistinama i na rubovima šuma od nizina do pretplaninskog područja. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem.

Od kultivara značajni su:

• “Alba” – cvjetovi su bijeli
• “Knightshayes” – cvjetovi su plavi, u unutrašnjosti bijeli, manje veličine
• “Nymans” – cvjetovi su tamnoplavi s krupnim ljubičastim mrljama u unutrašnjosti
• “Phyllis” – cvjetovi su svijetloplavi, naraste do 70 cm visine

Etimologija

Latinsko ime roda Gentiana dano je u čast posljednjeg ilirskog kralja Gencija (181. pr. Kr. – 168. pr. Kr.), za kojeg Dioskorid kaže da je prvi pronašao srodnu biljku križni srčanik (Gentiana cruciata). Ime vrste asclepiadea dano je zbog sličnosti listova s biljkama roda Asclepias.^[1]

Na stranim jezicima nazivi su willow gentian (eng.), Schwalbenwurz-Enzian (njem.), gentiane asclépiade (fr.), genziana minore (tal.), kokoševčevolistni svišč, svečnik (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
4. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga