Križni srčanik
Gentiana cruciata
Karakteristike
Križni srčanik ili križna sirištara (Gentiana cruciata L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice sirištarki (Gentianaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, crvenkasta, glatka, visoka 20-40 cm. Listovi su unakrsni, sjedeći, jednostavni, krupni, dugi 5-10 cm, široki 1-3 cm, ovalno lancetasti, kožasti, cjelovitih rubova, ušiljenog vrha, ima tri izražene svijetle žile. Cvjetovi su dvospolni, veliki oko 2-2,5 cm, pojedinačni ili po 2-3 skupljeni u pazušcima gornjih listova. Građeni su od kratko zvonaste čaške koja ima 4 linearno šiljasta zupca. Vjenčić je zvonolik, trostruko duži od čaše, ima 4 režnja između kojih su jedan ili više zubaca, režnjevi su izvana sivkastozelenkasti kao i ždrijelo inače ljubičastoplavi, u unutrašnjosti imaju plave mrlje i točkice. Prašnika ima 4, filamenti su kratki. Cvate od srpnja do rujna. Plod je kapsula, sadrži sitne, smeđe do crne, eliptične sjemenke sa fino mrežastom opnom.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi, u zapadnoj Aziji. Raste na suhim tlima bogatim kalcijem, na pašnjacima, na rubovima šuma, do 1700 m nadmorske visine. Zaštićena je biljka.
Etimologija
Latinsko ime roda Gentiana dano je u čast posljednjeg ilirskog kralja Gencija (181. pr. Kr. – 168. pr. Kr.), za kojeg Dioskorid kaže da ju je prvi pronašao. Ime vrste cruciata znači ukrštena, prema položaju listova.[1] Na stranim jezicima nazivi su star gentian, cross gentian (eng.), Kreuz-Enzian, Kreuzblättriger Enzian (njem.), gentiane croisette (fr.), genziana minore, genziana crociata (tal.), navzkrižnolistni svišč (slo.), prostrel (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
