Ljepljiva kadulja

Karakteristike

Ljepljiva kadulja (Salvia glutinosa L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljike su uspravne, jednostavne ili razgranate, četverobridne, narastu do 60 cm visine. Karakteristično za ovu vrstu kadulje su veoma ljepljive žljezdaste dlake u gornjem dijelu stabljike. Listovi su krupni, ovalni, dužine 8-16 cm, širine 5-12 cm, naglo ušiljeni i nazubljenih rubova, na obje strane dlakavi, nalaze se na do 12 cm dugim, dlakavim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni su po 2-8 u do 30 cm duge grozdaste cvatove, žute su boje sa smećkastim linijama u unutrašnjosti. Čaška je ljepljivo dlakava, duga 10-18 mm. dva prašnika, vjenčić je dug oko 2 cm, sastavljen od dvije usne, gornje koja je široka i savinuta, te donje koja ima tri režnja i tamne šare a srednji režanj je nazubljen i povijen prema dolje. Cvate od srpnja do rujna. Posjećuju ih pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plod je kalavac koji se dijeli na smeđe, glatke plodiće dužine do 4 mm.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području središnje i istočne Europe te zapadne Azije. Staništa su joj sjenovita ili polusjenovita mjesta, raste na svježem, hranjivom, humusnom ili slabo ilovastom tlu u listopadnim i mješovitim šumama, od nizina do 1600 m nadmorske visine.

Etimologija

Latinsko ime roda Salvia dolazi od latinske riječi salvus (zdravlje), čime se ukazuje na ljekovitost vrste, prije svega ljekovite kadulje (Salvia officinalis). Ime vrste glutinosa znači ljepljiva prema jako ljepljivim žljezdastim dlačicama.^[1] Na stranim jezicima nazivi su glutinous sage, sticky sage, Jupiter’s sage, Jupiter’s distaff (eng.), Klebrige Salbei, Gelber Salbei, Kleb-Salbei (njem.), sauge glutineuse (fr.), salvia vischiosa, salvia dei boschi, salvia gialla, ormino selvatico (tal.), lepljiva kadulja (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga