Ljekovita kadulja

Karakteristike

Ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.) je višegodišnja polugrmovita biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljike su povijene, razgranate, u donjem dijelu drvenaste i purpurno nahukane, na presjeku četverobridne ili skoro okrugle, narastu do 70 cm visine. Korijenov sustav je dobro razvijen. Listovi su jednostavni, naborani, sivkastozelene boje, duguljastojajasti do usko eliptični, dugi 2-9 cm, široki 0,5-5 cm, prekriveni sitnim dlačicama, nalaze se na oko 1-5 cm dugim drškama i nasuprotno su poredani na stabljikama. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, veliki oko 2-3 cm, nalaze se na oko 2-4 mm dugoj stapci, skupljeni su po 5-10 u prividne pršljenaste cvatove na vrhu stabljika. Ocvijeće je dvostruko, čaška je cjevasto zvonasta i dvousnata, obrasla prileglim dlakama. Vjenčić je barem dvostruko duži od čaške, cjevast i dvousnat, plave ili ljubičaste boje, donja usna je duža od gornje i trorežnjasta dok gornja usna ima dva kratka režnja. Prašnika ima dva, prirasla su za cijev vjenčića, tučak je jedan s nadraslom plodnicom. Cvate od svibnja do srpnja, u trajanju od oko 20 dana. Plod je kalavac koji se dijeli na male tamnosmeđe, kuglastojajaste, glatke oraščiće duge oko 2-3 mm, dozrijeva od srpnja do rujna.

Stanište i uzgoj

Prirodno raste na kamenitim brdima u priobalnom području i na otocima Mediterana no zbog izuzetne ljekovite vrijednosti uzgaja se u cijelom svijetu. Može se razmnožavati sjemenom i vegetativno. Reznicama je jednostavno, od postojeće biljke odrežu se grančice duge 10 cm i stave u čašicu vode. S vremenom će pustiti korijen i moći će se posaditi u zemlju.
Drugi način je sjetvom kada nemamo mogućnostu uzimanja reznice. Kako je sjeme kadulje vrlo sitno i u kupovnim vrećicama ga se nalazi vrlo malo, na osnovi iskustva preporučamo sjetvu u teglice bolje nego direktnu sjetvu u vrtu, te naknadno presađivanje čisto kako bi biljka rasla pod kontrolom bez značajne konkurencije.

Kadulja obožava puno sunca i ne voli pretežno vlažnu zemlju te ju treba zalijevati skromno. Otporna je na sušu i mraz.

Medenje

Dobra je i medonosna biljka, pčele sakupljaju mnogo nektara te nešto cvjetnog praha. Dnevni prinos može biti do 6 kg, po košnici 70 kg, a na površini od 1 ha do 600 kg meda. Med od kadulje je svijetložut, malo zelenkast, ima miris po cvijetu biljke, ukusan je no pomalo gorak . Kristalizira se nakon 3-4 mjeseca u srednje krpne kristale.^{[1] [2]}

Etimologija

Latinsko porijeklo imena Salvia potječe od glagola salvare što znači spasiti. Ime vrste officinalis ukazuje na ljekovitost. U srednjem vijeku postojala je poslovica “Cur moriatur homo cui Salvia crescit in horto?”  što znači “Zašto da čovjek umre kada mu kadulja raste u vrtu?”. Na stranim jezicima nazivi su garden sage, common sage (eng.), Echte Salbei, Garten-Salbei, Küchensalbei, Heilsalbei (njem.), sauge officinale (fr.), salvia comune (tal.), salvia (špa.), salva, salva-comum (port.), navadni žajbelj (slo.).

Upotreba

Kadulja je prije svega poznata kao vrlo ljekovita biljka. Sakupljaju se listovi prije cvatnje ili u ranoj fazi pojave cvjetova. SadržE antiseptična svojstva; pomažu kod bolnog i upaljenog grla te upaljenih desni.  Smanjuje izlučivanje mlijeka kod dojilja što je pogodno kao završna faza kada beba prestaje sisati. Smatra se da poboljšava memoriju i sprečava znojenje.

• infuz: 1 g listova prelije se šalicom kipuće vode i pije tri puta dnevno nakon obroka.
• tinktura: 1:5 u 60% alkoholu

Oralna konzumacija nije preporučljiva dugoročno.

Izvana kadulja je korisna u preparatima za kosu, koristi se kod sijede kose i za njezino popravljanje tona i teksture.

Iako rijeđe, koristi se i kao začin, no rabi ga se skromno. Okusno je kadulja gorka i odbojna, a njezin se list teško može žvakati samostalno a da nemate poriv da ga ispljunete.

Destiliranjem biljke u cvatu proizvodi se eterično ulje. Istaknuta komponenta je tujon koji u većoj koncentraciji unesen u organizam može imati negativne posljedice po živčani sustav. Trudnice i mala djeca ju ne smiju koristiti. Koristi se za tretiranje amenoreje i problema usne šupljine.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
2. Filip Šimić, (1980.), Naše medonosno bilje, Zagreb: Znanje
3. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
4. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
5. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
6. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga