Livadna kadulja Salvia pratensis

Carstvo:
Odjeljak:
Magnoliophyta
Koljeno:
Magnoliopsida
Red:
Lamiales
Porodica:
Vrsta:
Salvia pratensis
Sinonimi:
Salvia tenorei Spreng.

Karakteristike

Livadna kadulja (Salvia pratensis L.) je trajna zeljasta, aromatična biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae). Stabljika je šuplja, četverobridna, prekrivena mekanim, žljezdastim dlačicama te malo ljepljiva na dodir. Jednostavna je ili u gornjem dijelu razgranata, visoka 30-70 cm. Korijen je vretenast, odrvenjeo, doseže i do 80 cm u dubinu.

Prizemni listovi skupljeni su u rozeti, tamnozeleni su, naborani, na rubovima nazubljeni ili narovašeni, dugački oko 5-15 cm, široki oko 2-7 cm, ovalna su oblika, pri bazi srcoliko urezani, na vrhu šiljasti ili zaobljeni, nalaze se na oko 3-7 cm dugim peteljkama. Listovi na stabljici su manji, malobrojniji, sjedeći ili s kratkom peteljkom.

Cvjetovi su dvospolni, imaju kratku dršku, skupljeni su po 4-6 u pršljenove a po 6-12 takvih cvatova čine prividne klasaste cvatove duge oko 30 cm. Otvaraju se od baze cvata prema vrhu. Čaška im je zvonasta, malena, duga 5-10 mm, tamnosmeđe boje, prekrivena stršećim dlakama. Vjenčić je plavoljubičast, nepravilan, trostruko duži od čaške, dužine 2-3 cm, čine dvije usne od kojih je gornja u obliku polumjeseca a donja trorežnjevita. Prašnika su 4. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je jajoliki kalavac koji se u zrelom stanju uzdužno dijeli (kala) u glatke, crnosmeđe plodiće duge oko 2 mm.

Medenje

Medonosna je biljka te ju tokom cvatnje od svibnja do kolovoza rado posjećuju pčele koja sakupljaju nektar i malo cvjetnog praha. Na površini od 1 ha mogu sakupiti oko 350 kg meda.[1] U nektaru ima 18,5 voćnog šećera, grožđanog 4,9%, saharoze 65,5%.[2]

Klima i stanište

Raste samoniklo u Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Nalazimo je na livadama, obroncima, pašnjacima te rubovima šuma. Najbolje raste na sunčanim, toplim mjestima te laganom, vapnenastom, dobro dreniranom tlu. Razmnožava se generativno (sjemenjem) te vegetativno. Kao krmna biljka od slabe je vrijednosti.

Etimologija

Latinsko ime roda Salvia potječe od latinske riječi salvare (spasiti), što se odnosi na neke ljekovite vrste ovog roda. Ime vrste pratensis (livadni) odnosi se na stanište.[3] Na stranim jezicima poznata je kao meadow sage, meadow clary (eng.), Wiesensalbei (njem.), sauge des prés (fr.), salvia de los prados (špa.), travniška kadulja (slo.).

Upotreba

Sabiru se listovi i cvjetovi. Cvjetovi se ponajviše koriste za ispiranje grla. Listove beremo prije cvatnje, u svibnju i lipnju. Važno je izabrati sunčan dan jer u tom slučaju stvara više eteričnih ulja. Fino usjeckane listove možemo koristiti kao čaj ili začin.

Galerija fotografija

Podijeli