Libanonski cedar
Cedrus libani
Karakteristike
Libanonski cedar (Cedrus libani A.Rich.) je crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste do 40 m visine, promjer debla iznosi do 3 metra. Krošnja je gusta, nagnuta vrha, u početku piramidalna, kasnije postane jako raširena. Kora je tamnosiva i ispucana. Grane su u početku uperene prema gore, kasnije su horizontalne, mlade grančice su gole ili slabo dlakave. Listovi su igličasti, zimzeleni i skupljeni po 15-45 u čupercima, tamnozelene su boje, dugi 1-3 cm, široki oko 1 mm, plosnati, kruti i ušiljeni. Cvate u rujnu i listopadu. Češeri su smeđi, uspravni, izlučuju smolu, dugi 8-12 cm, široki 4-6 cm. Stvaraju se svake druge godine, dozrijevaju u kasnu jesen 12 mjeseci nakon oprašivanja. Plodne ljuske su drvenaste, široke do 5 cm, sjeme je okriljeno.
Razlikujemo varijetete Cedrus libani var. libani koji raste na području Libanona, Palestine, Izraela i Sirije i Cedrus libani var. stenocoma koji se nalazi na području Turske, neki autori ciparski cedrus (Cedrus brevifolia) smatraju varijetetom libanonskog cedra i navode ga kao Cedrus libani var. brevifolia.
Stanište
Rasprostranjen je na planinskom području istočnog Mediterana (Libanon, Mala Azija) gdje raste na 1000-2200 metara nadmorske visine, često tvori i čiste šume. U Europu je unešen u 16. stoljeću. Odgovara mu sunčan ili polusjenovit položaj, sadi se kao ukrasno stablo u parkovima i perivojima, pojedinačno ili u grupama. Sporog je rasta, otporan je na niske temperature do -30°C.
Razmnožava se sjemenom koje klija u roku dvije godine, uspješnost klijanja je 70-80%.
Cedar je simbol Libanona te se nalazi na njegovoj zastavi.
Etimologija
Latinsko ime roda Cedrus potječe od grčke riječi kédros, što je antičko ime za razne četinare.[1] Ime vrste libani ukazuje na područje Libanona što je izvorno stanište stabala. Na stranim jezicima nazivi su Lebanon cedar (eng.), Libanon-Zeder (njem.), cèdre du Liban, cèdre du mont Liban (fr.), cedro del Libano (tal.), cedro del Líbano, cedro de Salomón (špa.), cedro-do-líbano (port.), libanonska cedra (slo.), libanski kedar (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, (1984.), Drveće, Ljubljana: Mladinska knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster