Himalajski cedar
Cedrus deodara
Karakteristike
Himalajski cedar (Cedrus deodara (Roxb.) G.Don) je zimzeleno stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste do 50 m visine. Promjer stabla iznosi do 3 metra. Krošnja je u početku piramidalna i povijenog vrha, u starosti je vrh tup. Mlade grane su gusto prekrivene dlakama. Listovi su igličasti, svijetlozeleni do plavkastozeleni, dugi 3,5-5 cm, ušiljeni, mekani, skupljeni po 20-30 u čuperku. Cvate u rujnu i listopadu. Muški cvjetovi su dugi oko 5 cm, ženski češeri su dugi 7-10 cm, široki 5-6 cm, čunjasti, zaobljenog vrha, u početku ljubičasti, kasnije smeđi. Dozrijevaju nakon 12 mjeseci, sadrže okriljene, gole ili malo dlakave sjemenke.
Od kultivara možemo napomenuti ‘Aurea‘ koji ima zlatnožute iglice, ‘Crassifolia‘ ima kratke i debele iglice, ‘Robusta‘ je robusnog rasta, povijenih grana s dugim iglicama plavkastozelene boje i ‘Argenta‘ koji ima srebrnaste iglice.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj Aziji na području Himalaja (Indija, Pakistan, Tibet, Nepal), na 1100-4000 m nadmorske visine. Često se uzgaja pojedinačno ili u grupama kao ukrasno stablo u parkovima i dvorištima. Razmnožava se sjemenom ili vegetativno reznicama. Odgovaraju mu sunčana i polusjenovita staništa, zaštićen prostor, lagano kisela tla, duboka, dobro drenirana i duboka zemljišta. Podnosi sjenovita mjesta, otporan je na hladne temperature do -15°C, osjetljiv je na mraz. Češere počinje stvarati s oko 10 godina.
Etimologija
Latinsko ime roda Cedrus potječe od grčke riječi kédros, antičko ime za razne četinare. Ime vrste deodara znači drvo bogova, potječe od sanskrstih riječi deva (bog) i dara (drvo), od drva su se radili sveti predmeti i cijenila se veličanstvenost stabla i trajnost njegova drva.[1]
Na stranim jezicima nazivi su deodar cedar, Himalayan cedar (eng.), Himalaya-Zeder (njem.), cèdre de l’Himalaya, cèdre sacré (fr.), cedro dell’Himalaya (tal.), cedro del Himalaya, cedro deodar, cedro de la India (špa.), cedro-do-himalaia, cedro-deodara (port.), himalajska cedra (slo.), himalajski kedar (sr.).
Upotreba
Destilacijom drvva proizvodi se eterično ulje koje je u aromaterapiji korisno za limfnog sustava, za tretiranje celulita i u preparatima za njegu kose.
Galerija fotografija
Literatura
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, (1984.), Drveće, Ljubljana: Mladinska knjiga
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
