Kacigasti kaćun
Orchis militaris
Karakteristike
Kacigasti kaćun (Orchis militaris L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je uspravna, malo bridasta, visoka 20-40 cm. Gomolji su jajoliki, nitastih malih korijena. Listovi su duguljasto eliptični, kožasti, šiljasti, na stabljici su dva lista koji ju obuhvaćaju. Cvjetovi su krupni, skupljeni u guste piramidalne cvatove, kasnije jajolike do valjkaste. Cvjetovi su u obliku uglavnom zatvorene kacige koju tvore ušiljeni listovi ocvijeća, izvana je blijedoružičasta ili rjeđe bijela, u unutrašnjosti je ružičastoljubičasta. Medna usna je trodijelna, jako duguljasta, dužine 1-1,5 cm, svijetloljubičasta, u sredini bijela, prekrivena purpurnim dlačicama, postrani režnjevi su uski, srednji režanj je na vrhu razdijeljen na dva kraća režnja. Ostruga je valjkasta, svinuta prema dolje. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je tobolac sa sjemenkama.
Stanište
Rasprostranjen je u Europi i Aziji. Raste na sunčanim do polusjenovitim, suhim, humusnim, bazičnim tlima. Nalazimo je na livadama, travnjacima, u svijetlim šumama. Strogo je zaštićena vrsta.[1]
Etimologija
Latinsko ime roda Orchis istoimena je grčka riječ za testise, zbog oblika gomolja i upotrebe raznih vrsta u rodu radi afrodizijačkih djelovanja. Ime vrste militaris dano je zbog listova ocvijeća koji tvore oblik nalik na vojničku kacigu dok medna usna predstavlja čovječuljka.[2] Na stranim jezicima nazivi su military orchid (eng.), Helm-Knabenkraut (njem.), orchis guerrier, orchis militaire (fr.), orchide militare (tal.), čeladasta kukavica (slo.).
Upotreba
U prošlosti se gomolj kuhao kako bi se stvorila viskozna sluz te se tekućina zasladila i koristila kao piće.[3] Danas se više ne koristi jer je biljka ugrožena i rijetka u prirodi.
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
