Jari grah

Karakteristike

Jari grah, sikirica ili sjetvena kukavičica (Lathyrus sativus L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je uspravna ili često polegnuta, razgranata, četverokutna, nježna, visoka 30-60 cm. Listovi su duguljasti, završavaju jednostavnom ili razgranatom viticom. Cvjetovi su svijetloplavi, svijetlorozi ili bijeli, stvaraju se u pazušcima listova. Zupci čaške su stršeći. Plod je mahuna duga oko 3 cm, gornji rub joj je svinut. Sadrži 2-5 svijetložućkaste, plosnate sjemenke nepravilnog oblika.

Stanište

Uzgaja se kao prehrambena biljka u Aziji i istočnoj Africi. Uzgajala se u prošlosti i kod nas, danas se još ponegdje nađe u divljini. Jako je otporna na sušu. Kao i druge mahunarke korisna je fiksira dušik u tlu.

Etimologija

Latinsko ime roda Lathyrus potječe od grčkih riječi la (vrlo) i thyrios (žestok), zbog upotrebe ove biljke ili crvene kukavičice (L. cicera) kao afrodizijaka. Ime vrste sativus znači sjetven, kultiviran.^[1] Naziv sikirica dan je zbog sličnosti sjemenki s glavom sjekire. Na stranim jezicima nazivi su grass pea (eng.), Saat-Platterbse (njem.), gesse commune, pois carré, lentille d’Espagne (fr.), cicerchia (tal.), almorta, chícharo, guija, pito (špa.), chícharo (port.), navadni grahor (slo.),

Upotreba

Jestive su zrele sjemenke premda ih je potrebno dugo kuhati. Bogate su proteinima i ugljikohidratima, dugotrajno konzumiranje ili konzumiranje sirovih sjemenki zbog alkaloida latirina uzrokuje degeneraciju živčanog sustava poznato pod nazivom latirizam no temeljito prokuhane sjemenke su neškodljive.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga