Proljetna kukavičica
Lathyrus vernus
Karakteristike
Proljetna kukavičica ili proljetna graholika (Lathyrus vernus (L.) Bernhardt) je trajna zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, gola ili slabo dlakava, izbrazdana, razgranata, visoka 20-50 cm. Podanak je razgranat, debeo i kratak. Listovi su naizmjenični, složeni, parno perasti, dugi do 8 cm, čine ih 4 para listića koji su jajasto duguljasti, ušiljeni, goli, cjelovitih rubova koji su dugi 3-7 cm, široki 1-3 cm. Cvjetovi su dvospolni, ružičasti ili plavi, pognuti, dugi oko 1,5 cm, skupljeni po 3-10 u grozdaste cvatove na vrhovima izboja. Cvate od travnja do lipnja. Plod je mahuna duga 4-6 cm, sadrži 8-14 sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji. Raste na svježim, hranjivim tlima u svijetlim listopadnim šumama, na rubovima šuma.
Etimologija
Latinsko ime roda Lathyrus potječe od grčkih riječi la (vrlo) i thyrios (žestok), zbog upotrebe sjetvene kukavičice (L. sativus) ili crvene kukavičice (L. cicera) kao afrodizijaka. Ime vrste vernus znači proljetni,[1] zbog rane cvatnje. Na stranim jezicima nazivi su spring vetchling, spring pea, spring vetch (eng.), Frühlings-Platterbse (njem.), gesse printanière, orobe printanier (fr.), cicerchia primaticcia (tal.), spomladanski grahor (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
