Crna kukavičica
Lathyrus niger
Karakteristike
Crna kukavičica ili crna graholika (Lathyrus niger (L.) Bernth.) je zeljasta trajna biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, bridasta, gola ili rijetko dlakava, duga 30-90 cm. Podanak je kratak, poludrvenast. Listovi su naizmjenični, složeni, dugi 4-9 cm, parno perasti, čine ih 4-10 para listića koji su usko eliptičnog oblika, goli, cjelovitih rubova, na vrhu imaju sićušnu bodljicu, naličje je plavkastozeleno, dugi su 1-3 cm, široki do 1 cm. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, purpuni, veliki 10-15 mm, nalaze se na dugačkim stapkama, skupljeni su po 2-10 u grozdaste cvatove na vrhovima izboja. Cvate od svibnja do srpnja. Plodovi su plosnate mahune duge 4-6 cm, široke 4-6 mm, sadrže 6-10 maslinastozelenih ili smeđih sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, sjeverozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Raste na toplim, svijetlim i polusjenovitim staništima, na neutralnim do umjereno kiselim tlima, u svijetlim listopadnim šumama i na rubovima šuma. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Lathyrus potječe od grčkih riječi la (vrlo) i thyrios (žestok), zbog upotrebe sjetvene kukavičice (L. sativus) ili crvene kukavičice (L. cicera) kao afrodizijaka. Ime vrste niger znači crn.[1] Na stranim jezicima nazivi su black pea, blackening flat pea, black bitter vetch (eng.), Schwarzwerdende Platterbse, Schwarze Platterbse, Dunkle Platterbse (njem.), gesse noire (fr.), cicerchia nera (tal.), črni grahor (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
